Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u smislu iskazivanja deficita i duga opće države, postala je dijelom proračuna, no uskoro bi, čini se, opet mogla van. U javnu raspravu pušten je prijedlog zakona kojim bi DAB trebao postati "neovisna i specijalizirana institucija".
To je jedna od važnih zakonskih promjena s kojima pak DAB dobiva i novo ime. Ubuduće će se zvati Agencija za osiguranje depozita i sanaciju institucija. A premda se u uvodnim obrazloženjima uz neovisnost institicije kaže i "bez obveze Republike Hrvatske da odgovara za obveze Agencije", to ipak ne znači da država kao njezin osnivač u konačnici ne jamči za obveze Agencije. Novi zakon o DAB-u dijelom se mijenja zbog istodobnog redizajna propisa u sustavu osiguranja depozita, i to u prvom redu zbog usklađivanja s direktivama Europske unije kojima se željelo ujednačiti regulativu u tom području.
450milijuna
kuna dosad su godišnje iskazivale banke na ime premije osiguranja štednje
Za oba zakona stoga se predviđa donošenje po hitnoj proceduri. Doduše, neki će s tim u vezi reći kako zbog situacije s kapitalnom adekvatnošću u nekolicini banaka nije zgorega da se nova pravila igre uspostave što prije: bilo zbog možebitnog stečaja, sanacije ili pak poduzimanja mjera za sprječavanje osiguranog slučaja, što se također uređuje novim zakonom o Agenciji.
Poznato je da trenutačno nekoliko ne tako malih banaka ne zadovoljava kapitalnim zahtjevima regulatora (npr. Jadranska, HPB). Ne uspiju li u dogledno vrijeme osigurati dokapitalizaciju, odnosno na tržištu pronaći investitore, slijedi im jedan od triju navedenih scenarija. Naravno, najpoželjniji bi za njih bio onaj treći, tj. DAB-ova intervencija uz plan restrukturiranja. Uz jasno propisane uvjete, prijedlog zakona jasno, naime, navodi da se sredstva fonda za osiguranje depozita mogu koristiti i za financiranje mjera za sprječavanje osiguranog slučaja, ali uvažavajući postojeće propise o potporama.
Za troškove Agencije nastale u slučajevima isplate obeštećenja i sanacije institucija ubuduće bi uz sredstva fonda osiguranja depozita, u koji se dosad slijevalo oko 450 milijuna kuna godišnje, trebala služiti i ona iz novoga, sanacijskog fonda. Osim toga, prema novom zakonu, Agencija će imati i mogućnost prikupljanja dodatnih premija od kreditnih institucija te zaduživanja kod ostalih sudionika na tržištu, a u iznimnim slučajevima i kod europskih pandana DAB-u. Zakonopisci ističu kako se poslovna neovisnost poslovanja Agencije očituje i u definiciji da je višak prihoda na rashodima isključivo imovina onog fonda iz koje je djelatnosti (premije osiguranja ili naknade za sanacijski fond) taj višak nastao i ne može se rasporediti za bilo koju treću namjenu.
"Tim odredbama još je jednom apostrofirana odvojenost od sredstava proračuna", naglašava se. Od iduće godine, pak, pri izradi državnog proračuna među stavkama na strani rashoda uredno bi se trebala predvidjeti i sredstva za sanaciju banaka. I u načinu upravljanja Agencijom slijede promjene; više neće imati upravu sastavljenu od predstavnika Vlade i Sabora i direktora, već će najviši organ biti nezavisno tročlano Vijeće birano putem javnog natječaja, što vrijedi i za izbor direktora Agencije.
Sve u svemu, veći profesionalni zahtjevi proizlaze i iz osjetno većeg opsega poslova Agencije po osnovi njezinih ovlasti u poslovima sanacije banaka. U novom zakonu o osiguranju depozita zakonopisci posebno ističu prebacivanje obveze financiranja tog sustava sa poreznih obveznika na kreditne institucije, zatim obuhvaćanje srednjih i velikih trgovačkih društava, skraćivanje rokova za obračun i obeštećenje. Uza sve, za godinu dana rok je i do kojega bi se trebala uvesti obvezna diferencirana premija. Kao rezultat implementacije direktive vezane uz osiguranje depozita, u Vladi ističu kako će deponenti profitirati od znatno poboljšanog pristupa sustavima osiguranja depozita jer to, kažu, podrazumijeva proširen opseg pokrića, kraće rokove isplate te bolje informacije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu