U Hrvatskoj je u 2014. godini na 252.567 hektara proizvedeno 2.046.966 tona kukuruza, što je 9 posto više nego u godini prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o biljnoj proizvodnji.

Ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru u prošloj je godini iznosila 8,1 tonu, što je veći prinos nego u 2013. godini kada je iznosio 6,5 tone po hektaru.

Prošle je godine povećana proizvodnja i ostalih važnijih usjeva. Tako je proizvodnja uljane repice povećana za 49 posto, na 71,2 tisuće tona. Pod uljanom repicom je bilo 23,1 tisuću hektara, a prirod po hektaru iznosio je 3,1 tonu, dok je u 2013. bio 2,7 tona po hektaru.

Pod šećernom repom je u 2014. godini bilo 21,9 tisuća hektara, a proizvodnja je porasla za 32 posto, na 1.392.000 tona. Prirod po hektaru iznosio je 63,6 tona, dok je u 2013. godini prirod iznosio 51,9 tona.

Za 18 posto, na 131,4 tisuće tona, porasla je proizvodnja soje, kojom je lani bilo zasijano 47,1 tisuću hektara. Prirod po hektaru prošle je godine iznosio 2,8 tone, dok je godinu prije bio 2,4 tone.

Rast proizvodnje bilježi i pšenoraž, za 28 posto te aromatsko, začinsko i ljekovito bilje za 25 posto.

Istodobno je smanjena proizvodnja pšenice, za 35 posto, na 648.917 tona. Pod pšenicom je lani bilo 156.139 hektara ili 24 posto manje površina, a prosječan prinos po hektaru iznosio je 4,2 tone, dok je u 2013. bio 4,9 tona.

Lani je smanjena i proizvodnja zobi, za 6 posto, duhana za 7 posto te ječma za 13 posto.

Statistika bilježi i povećanu proizvodnju važnijih vrsta povrća i voća. Tako je proizvodnja luka i češnjaka povećana za 14 posto, na 32,3 tisuće tona, mrkve za 41 posto, na 8,3 tisuće tona, graška za 19 posto, na 4,3 tisuće tona, višanja za 12 posto, na 10,9 tisuća tona, oraha za 56 posto, na 4 tisuće tona te mandarina za 61 posto, na 65 tisuća tona.

Istodobno je smanjen prirod bijelog kupusa, za 32 posto, rajčice za 32 posto, na 22,8 tisuća tona, te maslina za 74 posto, na 8,8 tisuća tona.

Podaci o biljnoj proizvodnji obuhvaćaju i površine korištenog poljoprivrednog zemljišta, pa je tako u 2014. bilo 1.240.452 hektara korištenih poljoprivrednih površina ili pet posto manje nego u godini ranije.

Pritom su oranice i vrtovi zastupljeni sa 65,4 posto, trajni travnjaci (livade i pašnjaci) s 28,2 posto, voćnjaci s 2,5 posto, vinogradi s 2,1 posto, maslinici s 1,5 posto, povrtnjaci s 0,2 posto te rasadnici, košaračka vrba i božićna drvca s 0,1 posto.