Hrvatska se u ožujku svrstala u skupinu zemalja Europske unije koje su zabilježile rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini dok je na razini Unije ona stagnirala, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog ureda za statistiku.
Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja stagnirala je u ožujku u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima Eurostata porasla 0,8 posto.
Pritom je 2,1-postotni skok proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara neutralizirao pad proizvodnje energije, za jedan posto, i kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara, za po 0,5 posto.
Među zemljama članicama najveći je rast industrijske proizvodnje u ožujku na mjesečnoj razini zabilježila Latvija, za 10,9 posto. Slijedi Danska s povećanjem proizvodnje za 4,6 posto i Irska, gdje je proizvodnja porasla tri posto.
Najviše se pak na mjesečnoj razini smanjila industrijska proizvodnja u Nizozemskoj, za 3,6 posto, te u Litvi, za 3,4 posto, i Estoniji, za jedan posto.
U Hrvatskoj je rast industrijske proizvodnje prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata usporio u ožujku na mjesečnoj razini na 0,4 posto, sa 0,7 posto koliko je uvećana u veljači.
Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u EU28 porasla je u ožujku 2,0 posto, nakon revidiranog 1,7-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Najviše je, za 4,6 posto, porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, a povećana je i proizvodnja energije, za 2,3 posto.
Među zemljama članicama najveći je rast proizvodnje na godišnjoj razini prema podacima Eurostata u ožujku zabilježila Irska, za čak 40,0 posto. Slijedi Mađarska s povećanjem proizvodnje za 8,9 posto, te Latvija, gdje je porasla 8,7 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja prema podacima Eurostata u ožujku porasla na godišnjoj razini 3,6 posto, dvostruko snažnijim tempom nego u prethodnom mjesecu.
Smanjila se pak proizvodnja u Finskoj, za 4,4 posto, Švedskoj, 1,1 posto, Malti, jedan posto, i Njemačkoj, za 0,1 posto,
Eurozona je u ožujku prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata zabilježila pad industrijske proizvodnje za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima porasla 1,0 posto.
Uteg je bila proizvodnja energije, koja se smanjila 1,7 posto, dok je proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara poskočila 2,3 posto.
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla u ožujku 1,8 posto, nakon revidiranog 1,9-postotnog rasta u veljači. Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto, dok je proizvodnja trajnih potrošačkih dobara pala 1,7 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu