Uber bi u Hrvatsku mogao doći najranije iduće godine. Iako se posljednjih dana podigla velika prašina oko brzog dolaska najpoznatije svjetske taksi usluge na hrvatsko tržište, to neće biti tako skoro, moglo se u ponedjeljak doznati na konferenciji OMGcommerce u Zagrebu.
Rob Khazzam, voditelj međunarodnog širenja Ubera, kaže kako su sad koncentrirani na širenje u Rumunjsku, Mađarsku i Češku. "U fokusu su nam trenutačno Rumunjska, Mađarska i Češka, dok u Hrvatsku, iako želimo ući sa svojim uslugama i za koju smo jako zainteresirani, nemamo još jasan rok", kaže Khazzam.
41,2mlrd.
dolara tržišna je vrijednost Ubera
Igraju na duge staze
Dodaje da pri širenju imaju u vidu isključivo dugoročne ciljeve. Navodi da im pritom nije bitno hoće li usluge Ubera u Hrvatskoj postati dostupne u roku od jednog mjeseca, jedne godine ili, na kraju, za deset godina. No, naglašava da će uspjeti. Dođe li Uber u Hrvatsku, objašnjava Khazzam, tome će prethoditi dugi proces evaluacije potencijalnih kandidata za taj posao. Uber za svaki grad u kojem nudi svoje usluge zaposli generalnog direktora, direktora marketinga i operativnog direktora. Khazzam ističe kako u Hrvatskoj nisu oglasili potražnju za tim funkcijama.
"Bez obzira na to, već nam pristižu molbe za zaposlenje iz Zagreba i cijele Hrvatske", kaže Khazzam. Objašnjava kako Uber neće zapošljavati vozače, niti će kupovati taksi vozila. Ideja iza te mobilne aplikacije i razlog zašto je Uber postao najvredniji američki startup i drugi najvredniji startup na svijetu jest da omogućava bilo kojem vlasniku automobila da ponudi na tržištu uslugu prijevoza.
Uber je prema podacima Dow Jones VentureSourcea i The Wall Street Journala tržišno vrijedan 41,2 milijarde dolara. Jedini vredniji startup trenutačno je kineski Xiaomi, ujedno treći najveći proizvođač pametnih mobitela na svijetu, koji je tržišno procijenjen na 46 milijardi dolara.
Prilagođavaju se
U Hrvatskoj taj posao lokalne zajednice drže strogo regulirane. Monopol imaju vozači i tvrtke koji kupe licenciju. Khazzam ističe kako se oni prilagođavaju svakom tržištu posebno. Srednja i istočna Europa su im iznimno zanimljive jer ovdje bilježe najveći rast. Navodno u regiji već imaju tridesetak zaposlenih. "Ne mogu govoriti o tim brojkama, ali u velikom broju gradova u ovoj regiji Uber bilježi ukupno najveći rast", zaključuje Khazzam.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.nismo postali, mi smo oduvijek zadnja rupa na svirali. razlog je jednostavan: malo smo tržište i sada , a i u sklopu bivše juge. sada juge nema, nas je 4 milje, od čega 2 milje penzića, od preostale 2 oduzmi djecu i bolesne i sirotinju i ostaje ti tržište od 300-400000 ljudi. tko bi u to ulagao, osim radi prestiža. a ovima do prestiža još nije. idu u veće države i to je prirodan proces. male države ne mogu ništa nego baviti se turizmom i uslugama. sve ostalo ne može proći nikako. a posebice ako je cijena rada kod nas duplo veća nego u susjedstvu.
Pokazuju se dvije stvari. Prva, da smo postali zadnja rupa i za zemlje koje su nas gledale u leđa, IT isdustrija nije ništa bolja od lošeg hrvatskog prosjeka. I drugo, da slučajni projekt u par godina može prerasti u multimilijarde vrijedan projekat koji traži vrhunske zaposlenike kao da je u najmanju ruku Oxford sveučilište. Teatar apsurda, ali treba se prilagoditi kako nas uči evolucija
Uključite se u raspravu