Hrvatskoj poštanskoj banci ostalo je ravno dva mjeseca ispoštuje rok HNB-a i poveća temeljni kapital. Do kraja lipnja se mora dokapitalizirati s više od 800 milijuna kuna, pri čemu je još neizvjesno gdje će se pronaći 550 milijuna.

"Ne znamo iz kojeg će tijela države uprave doći uplata, no imamo obećanje i vjerujemo da će se to dogoditi. Ima raznih varijanti na kojima se radi, no nije na meni da ih otkrivam", rekao je u srijedu novinarima predsjednik Uprave Tomislav Vuić.

Povući će država
Nakon 635 milijuna kuna gubitka u prošloj godini, zbog gotovo milijardu kuna rezervacija, HPB je potonula na stopu adekvatnosti kapitala od 6,7 posto. Osim što je daleko ispod zakonskih 12 posto, kapitalni amortizer još je dalje od HNB-om naloženih 14 posto za što je supervizor dao rok do kraja lipnja. Da bi to ispoštovala zadnja velika državna banka mora naći 802 milijuna kuna. Budući da su pokušaji dokapitalizacije propali prošle godine, baš kao i privatizacija nešto prije toga, 250 milijuna kuna hibridnih depozita po automatizmu će biti pretvoreno u kapital.  

Radi se o oko 52 milijuna kuna depozita Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja nuklearnog otpada NE Krško, te 200 milijuna kuna obveznica čijom konverzijom u dionice DAB ulazi u vlasništvo HPB-a. Isti se scenarij ranije dogodio u Karlovačkoj banci kada je od štediše Zagrebačka nadbiskupija prisilno postala jedan od vlasnika, s razlikom da je u slučaju HPB-a u pitanju država, već sad većinski vlasnik. Ostaje pitanje kako će na to gledati Bruxelles čije se mišljenje o planu restrukturiranja u Zagrebu željno iščekuje do kraja svibnja. Strategija HPB-a išla je u smjeru da Europska komisija državnu dokapitalizaciju ocijeni kao investiciju, a ne spašavanje posrnule banke. 

Bez plana B
Premda proteklih godina mnnoge financijske institucije zatražile takav tretman, Komisija ga je odobrila u iznimnih nekoliko slučajeva. Čisto statistički, HPB za to ima slabe šanse, no prema Vuićevim riječima, brojke i rezultat u prvom kvartalu idu u prilog tezi da ih država ne spašava već investira profitabilno i može očekivati povrat. Bude li presuda europskih birokrata da je riječ o državnoj potpori, to HPB-u ne ide u prilog jer vuče restrikcije za poslovanje, pri čemu je za očekivati i 'daljnje stiskanje'.

Znakovito je da je u pozivu za skupštinu 8. lipnja predviđeno da će 550 milijuna kuna upisati Republika Hrvatska ili drugi ulagatelj sukladno odluci Vlade, a neke špekulacije idu u smjeru da bi to za državu možda mogao provesti CERP. O planu B, što ako dokapitalizacija ne uspije, u HPB-u ne razmišljaju. "Vjerujemo da je namjera vlasnika iskrena. Mi jesmo likvidni, ali takav potez nije dozvoljen. Postoje i razgovori s EBRD-om, no oni su sad zastali jer smo s njima htjeli priliku za rast i razvoj, a ne ispunjavanje regulatornog minimuma. U pitanju je equity ulaganje koje traje, a mi imamo rok za koji svi znaju", zaključio je Vuić.

Dobar početak godine

Neto dobit 42,3 milijuna kuna

Neto dobit HPB-a u prvom tromjesečju iznosila je 42,3 milijuna kuna. Operativna dobit porasla je 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i dosegnula 74,7 milijuna kuna. Depoziti stanovništva porasli su 1,1 posto, kreditni portfelj 1,4 posto, od čega stambeni krediti 2,5 posto. Za razliku od ostalih banaka, HPB ima dvije trećine portfelja u kunama i nema stambenih kredita vezanih za švicarski franak.