S obzirom na već dosta dugo razdoblje niskih kamatnih stopa, pa tako i onih na štednju u bankama, domaći investicijski fondovi zasad nisu osobito profitirali u smislu seobe građana s viškom novca raspoloživim za ulaganje. Unatoč solidnim prinosima niza fondova, posebice dioničkih ili mješovitih.

Neto imovina svih otvorenih fondova s javnom ponudom (UCITS) je, doduše, veća desetak posto nego unatrag godinu dana, a od početka godine porasla je oko 400 milijuna, na 13,4 milijarde. No, na novčane fondove – najmanje rizične, ali danas s prinosima ispod jedan posto – još se odnose čak dvije trećine. O domaćoj fondovskoj industriji razgovarali smo s Mariom Staroselčićem, predsjednikom Uprave Allianz Investa, upravljačkog društva koje je dvaput u tri godine proglašeno najboljim, a njegov mješoviti fond Allianz Portfolio to priznanje dobiva već pet godina zaredom. 

Brojke se uvijek daju tumačiti različito, pa tako i one o kretanju imovine investicijskih fondova. Porast u godinu dana, porast u 2015., ali nikako da se preskoči 13 milijardi. Kako vi gledate na tu 'trinaesticu'?  
Vidimo je kao priliku, kao nisku bazu s potencijalom rasta. Ako znamo da je od tih 13,4 milijarde kuna gotovo devet uloženo u novčane fondove, onda je potencijal još veći. Svega 4,5 mlrd. uloženo je u dioničke, mješovite i obvezničke fondove zajedno, što je zanemarivo u zemlji čiji građani drže otprilike 170 milijardi kuna štednje u bankama.

Mnogo toga upućuje na to da bi se ljudi trebali više okretati alternativnim oblicima štednje, odnedavno i porez na kamate na štednju. Zašto se to još ne vidi kod fondova?
Sve upućuje na veliku averziju građana prema riziku. Razloga takvom ponašanju je više i možemo ih tražiti u relativno pesimističnom okruženju u kojem živimo posljednjih šest-sedam godina, izostanku gospodarskog rasta, nepovjerenju općenito te u slabijoj financijskoj pismenosti, u kojoj postoji slabo razumijevanje koristi i rizika povezanih s ulaganjima koja nisu npr. klasični bankovni depoziti. Prisutna su sjećanja na krizu 2008., ali malo ljudi zna da su posljednjih godina svjetski dionički indeksi na rekordnim razinama, da su i određene domaće dionice i fondovi koji ulažu ponajprije na domaćem tržištu kapitala imali dvoznamenkaste stope prinosa. Sve to upućuje da se određeno izlaganju riziku i te kako isplati, osobito na dulji rok, ali je potrebno razumijevanje vrsta rizika koje postoje i razloga zgog kojih je nužno diversificirati svoja ulaganja. Kao što kaže poslovica da u svijetu koji se brzo mijenja najveći rizik postaje upravo nepreuzimanje nikakvog rizika, tako i danas zbog rekordno niskih kamatnih stopa postaje jasno da se određeni rizici moraju prigrliti kao neizostavni dio upravljanja vlastitom imovinom. 

Ožujskim odljevom 400 mil. kuna iz novčanih fondova samo je ublažena njihova dominaciju u imovini iako su prinosi npr., u prvom kvartalu kod većine 0,1-0,4%. Čime to tumačite? 
Odljev je posljedica prodaje udjela od strane velikih institucionalnih investitora kojim su oni financirali kupnju novog izdanja državnih euroobveznica. Uobičajeno je da veliki investitori mjesecima prije "parkiraju" novac u novčane fondove kako bi ga mogli povući kad im zatreba. Unatoč niskim prinosima, ti fondovi još ostvaruju prinose koji su veći od, npr., kamatnih stopa na međubankarskom tržištu koje se približavaju nuli na kraće rokove. Kao takvi, imaju određenu dodatnu vrijednost, osobito za velike institucionalne ulagatelje.

Vaš fond Allianz Portfolio ove godine bilježi porast imovine za više od trećine. Znači li to da na mikrorazini ulagači ipak reagiraju na solidne prinose?
Naravno da postoje i ulagači koji reagiraju na recentne prinose. Allianz Portfolio petu godinu zaredom osvojio je nagradu za najbolji mješoviti fond i nadamo se da većina ulagača ipak prepoznaje konzistentnost prinosa i naše ulagačke strategije te ne ulažu špekulativno, već s jasnim ulagačkim ciljevima i horizontom ulaganja od tri i više godina. Mislimo da je jedino takvo razmišljanje ulagača ispravno iako im, naravno, uložena sredstva stoje na raspolaganju u svakom trenutku. Konačno, i nama i ulagačima cilj je ostvariti optimalan prinos u određenom razdoblju.         

Allianz je s fondovima startao 2008., dovoljno kasno da ga manje pogodi kriza koja je pokosila mnoge fondove. Koliko se u marketiranju susrećete s pamćenjem 'opečenih', a koliko je ograničavajući faktor kriza kao opća klima?
Još ima ulagača koji pamte gubitke koje su ostvarili prijašnjih godina. Važno je naglasiti da neki od njih nisu doista izgubili novac koji su uložili nego samo nisu realizirali dobitak kad je bio na vrhu, pa imaju subjektivan osjećaj gubitka. Neki potencijalni ulagači posve su sigurno pod utjecajem negativnih vijesti koje stvaraju nepovoljnu klimu za ulaganje u fondove. Na sreću, osjeća se da ljudi sve više shvaćaju da zbog rizika krađe, ili poplave, ili požara nije dobro držati novac u čarapama i madracima. Ako se ni jedan od tih drastičnih događaja ne dogodi, tu još ostaje inflacija koja umanjuje glavnicu. Smatramo da je mudra odluka dio ušteđevine uložiti u investicijske fondove uz nešto viši rizik, ali pritom, naravno, očekivati i viši povrat. Jednostavna je formula po kojoj se uspješno može očuvati vrijednost imovine i zaraditi jedino uz diversifikaciju ulaganja, a investicijski fondovi svakako su jedna od klasa imovine vrlo pogodna za ostvarenje upravo tog cilja. Nedavno smo počeli pružati i uslugu upravljanja portfeljem Allianzu Zagreb, čime smo preuzeli 3,7 mlrd. kn nove imovine, a uskoro ćemo ponuditi personaliziranu uslugu upravljanja portfeljem i za fizičke osobe. Sve to govori u prilog činjenici da vidimo perspektivu ovog posla na našem tržištu i da smatramo da ovdje vrijedi ulagati.

Koliko važnim za investicijske fondove smatrate najavljene javne ponude dionica HEP-a i HAC-ONC-a?
Glavne odrednice koje će obilježiti poslovanje investicijskih fondova u idućih godinu dana treba tražiti u mogućem buđenju tržišta kapitala kroz najavljene javne ponude dionica od strane države, kretanje BDP-a, koji može utjecati na formiranje optimističnih ili pesimističnih očekivanja, te rekordno niske kamatne stope, koje će prisiliti dio štediša da potraže veće prinose negdje drugdje. Industrija investicijskih fondova u posljednje vrijeme pokazuje svojim rezultatima da ima što ponuditi.

Strancima nismo zanimljivi

Što je vašoj branši, osim što je postala regulatorno zahtjevnija, donio ulazak Hrvatske u Europsku uniju? Strana konkurencija, čini se, nije baš nahrupila.

Ulazak u EU osobito je postrožio regulatorno okruženje koje je dovelo do daljnje konsolidacije fondovske industrije. Taj trend još traje i u konačnici ima za cilj veću zaštitu, transparentnost i bolju informiranost svih koji ulažu u investicijske fondove. Strancima nismo toliko zanimljivi s obzirom na vrlo nisku bazu imovine pod upravljanjem.