U razdoblju dugom 25 godina prethodno Velikoj recesiji 2008.-2009., Sjedinjene Američke Države iskusile su dvije kratkoročne, blage recesije i dvije snažne i dugotrajne ekspanzije.

U globalu, zabilježen je žustri rast prihoda; inflacija je popustila, a tržišta dionica doživjela su nagli procvat. Nadalje, oporavak od posljednje značajne krize u ranim 1980-ima, doveo je do četvrt stoljeća snažne i stabilne makroekonomske performanse bez presedana. Međutim, ovog puta, povratak rastu znatno je teži. Oporavak Amerike nakon Velike recesije bio je nepostojan, s naizmjence kratkim razdobljima oživljavanja i raspršivanja. Zapravo, SAD nije zabilježio tri uzastopna kvartala 3% rasta u jednom desetljeću.

Iako niže cijene nafte pomažu potrošačima, to poboljšanje djelomično je neutralizirano smanjenim ulaganjima u energetskom sektoru, te će to čak naglasiti posljedice snažnijeg dolara.  SAD nije jedini. Iako većina europskih gospodarstava trenutno bilježi ponovni rast, uz pomoć nižih cijena nafte i deprecijacije valuta, tempo ekspanzije ostaje anemičan. Na sličan način, Japan i dalje bilježi krhki oporavak, unatoč snažnim nastojanjima vlade. Čak se i najveća gospodarstva u nastajanju, koja bi trebala poslužiti kao pokretači globalnog rasta u nadolazećim godinama, bore s problemima: Kina i Indija su usporile s rastom, a Brazil i Rusija bilježe kontrakciju gospodarstva.

Tehnologija usporava rast? 
Kad nagli procvat ili bankrot traje tijekom duljeg vremenskog razdoblja, počinje se činiti da će to trajati neograničeno. Šest godina nakon krize, neki istaknuti ekonomisti pitaju se jesu li nedostatna ulaganja i/ili smanjenje profita od tehnoloških inovacija gurnuli globalno gospodarstvo u "novu normalu" nižeg rasta i usporavanja, vezano uz bilo kakva poboljšanja životnog standarda. Neki ekonomisti to nazivaju "sekularnom stagnacijom" – što je samo lijep način da se kaže da je dobrim vremenima došao kraj. Jesu li oni u pravu?

Ukupan gospodarski rast svodi se na otprilike sumu porasta radnih sati (povećanje broja radnika ili broja njihovih radnih sati) i produktivnosti (output po satu rada). Ako se produktivnost poboljša za jedan posto godišnje, poboljšanje životnog standarda za narednu generaciju iznosilo bi jednu trećinu. S vremenom bi poboljšanje produktivnosti čak i za djelić postotka bio od ogromne važnosti. Produktivnost se može pospješiti kapitalnim ulaganjima, tehnološkim inovacijama, i poboljšanjem znanja i vještina radne snage, iako se ekonomisti ne slažu oko toga što od toga ima najveći utjecaj.

Prema istraživanju koje sam proveo s Larryjem Lau, tehnologija je igrala najvažniju ulogu u poticanju produktivnosti u zemljama G-7 od Drugog svjetskog rata. Pad rasta produktivnosti u Americi – koji je u prosjeku iznosio samo 0,7% na godišnjoj razini od 2010. – doveo je neke promatrače do mišljenja da je potrebno okriviti neadekvatan tehnološki napredak za to usporavanje rasta. Ti pesimisti, poput ekonomista Roberta Gordona, tvrde da nove inovacije ne mogu poboljšati produktivnost u istoj mjeri kao što su to mogli električna energija, automobili i računala tijekom prošlog stoljeća.

Optimisti im se suprotstavljaju tvrdnjama da su pametni telefoni, Big Data sustav, i očekivani napredak u nanotehnologiji, robotici i bioznanosti, navjestitelji novog doba poboljšanja produktivnosti potaknute tehnologijom. Oni tvrde da je možda nemoguće predvidjeti sljedeću Wubojitu aplikacijuW, ali one će se uvijek razvijati. Obje strane citiraju Mooreov zakon, nazvan po suosnivaču Intela, Gordonu Mooreu, koji je primijetio da bi se gustoća tranzistora na čipu mogla udvostručiti svakih 18 mjeseci. Pesimisti tvrde da to postaje sve teže i sve skuplje; optimisti drže da će taj zakon ostati na snazi, a čipovi će se premjestiti u treću dimenziju. 

Neopravdani strahovi
Očito je da je teško predvidjeti putanju tehnološkog napretka. Realno, glavna komercijalna vrijednost nove tehnologije nije uvijek vidljiva osmišljatelju. Thomas Edison osmislio je fonograf kako bi pomogao slijepima – i podnio tužbu kako bi spriječio njegovo korištenje za slušanje muzike. Dodatna komplikacija cijele te priče je činjenica da će se sljedeći val tehnoloških dostignuća koja unapređuju proizvodnju vjerojatno pojaviti u sektorima poput zdravstvenog, gdje je njihov gospodarski učinak teško izmjeriti. Ekonomisti vjeruju da se brojna poboljšanja u kvaliteti zdravstvene skrbi – kao što su učinkovitija liječenja u slučaju, primjerice, mrene na oku ili srčanih bolesti – ne odražavaju precizno u realnom BDP-u i neispravno se o njima izvještava kao o povećanjima cijena.

Preciznija mjerila u slučaju ovih promjena od temeljne su važnosti za preciznu procjenu gospodarskog napretka. Nesumnjivo, rast potaknut tehnologijom nosi određene rizike. Dok stari strahovi da će automatizacija i umjetna inteligencija uzrokovati rasprostranjenu strukturnu nezaposlenost nikad nisu bili opravdani, tehnologija i globalizacija uzrokovale su silazni pritisak na plaće za sve osim za najkvalificiranije radnike u naprednim gospodarstvima. Udio kapitala u nacionalnom dohotku je porastao, dok je udio rada pao. Ali primjena politika koje ograničavaju tehnologije koje potencijalno potiču produktivnost bila bi ozbiljna pogreška.

Poticaji privatnom sektoru
U cilju poticanja robusnijeg rasta i poboljšanja životnog standarda koji iz njega proizlazi, vlade bi trebale osigurati privatnom sektoru dostatne poticaje za inovacije, poduzetništvo i ulaganja u fizički i ljudski kapital. Primjerice, dužnosnici bi trebali srezati birokraciju, obuzdati deficite i dug, usvojiti politike koje vode prema formaciji kapitala, te reformi obrazovnog sustava i ulagati u istraživanje i razvoj. Naravno, ne treba očekivati povratak na godine procvata koje su prethodile krizi, obzirom na demografske pritiske s kojima su suočena gotovo sva najveća gospodarstva – uključujući Kinu. Ali ti poticaji imaju najviše izgleda za nastavak priljeva tehnologije koja unapređuje produktivnost, počevši od poduzetnika početnika pa do sektora istraživanja u etabliranim tvrtkama u industrijama u rasponu od tehnologije do energetike i zdravstva. 

© Project Syndicate, 2015.