Projekt koji pruža poslovne prilike studentima i mijenja svijest poslodavaca i javnosti o potrebama njihovog zapošljavanja

Autor: Marta Duić , 23. travanj 2015. u 22:00
Najavna konferencija projekta Iskustvo zlata vrijedi/FOTOLIA

Projektom Iskustvo zlata vrijedi i ove godine nastavljamo mijenjati svijest poslodavaca o osobama s invaliditetom.

Društveno odgovorni projekt "Iskustvo zlata vrijedi" Poslovni dnevnik provodi treću godinu zaredom u suradnji s partnerima-poslodavcima u 2014.je uspješno proširio svijest o zapošljavanju osoba s invaliditetom i omogućio stjecanje radnog iskustva mladima s invaliditetom. Prošlogodišnji projekt omogućio je praksu studentima s invaliditetom u osamnaest renomiranih tvrtki koje su partneri projekta, a isto će u suradnji s partnerima učiniti i ove godine.

Zahvaljujući projektu lani su na praksi bila 22 studenta s invaliditetom, troje ih je nakon prakse dobilo posao, a zahvaljujući i novoj zakonskoj regulativi ovogodišnji projekt mogao bi donijeti još bolje rezultate, Projekt su i ove godine podržali Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Partneri projekta su Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske SOIH i Udruga Zamisli. "Cilj je pomoći mladima s invaliditetom koji nakon studija imaju velik problem sa zapošljavanjem i stjecanjem prvog radnog iskustva. U tome smo uspjeli, i ove godine pokušat ćemo mijenjati društvenu svijest među našim poslodavcima koje pozivamo, jednako kao i studente, da se uključe u projekt", istaknuo je Vladimir Nišević, zamjenik glavnog urednika Poslovnog dnevnika, na konferenciji za novinare povodom pokretanaj projekta održanoj u Veleučilištu Baltazar u Zagrebu.

 

20aktivnih

volontera Udruge Zamisli honorarnim ili profesionalnim radom pomažu mladim osobama s invaliditetom

Uspjeh projekta dodatno jamči novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je na snazi od početka ove godine, a uveo je kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno zamjenske kvote u vidu stipendiranja studenata, a ako poslodavci to nisu u mogućnosti, trebaju uplaćivati naknadu za rehabilitaciju ili zapošljavanje osoba s invaliditetom. "Podržavamo ovakve projekte, koji podižu svijest poslodavaca, i sigurna sam da će zbog zakonskih izmjena ove godine projekt imati još bolje rezultate", istaknula je Lidija Hrastić Novak, ravnateljica Zavoda za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada, napoemnula je kako osobe s invaliditetom nisu osobe s posebnim potrebama, već imaju jednake potrebe i jednake mogućnosti kao i ostali, te je pozvala poslodavce da se u što većem broju odazovu ovakvim akcijama. Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prepoznao je značaj projekta i dat će mu svu potrebnu stručnu podršku. Lidija Hrastić Novak, ravnateljica Istaknula je kako zaposlene osobe s invaliditetom najbolje promiču svoju populaciju jer su dobri radnici, požrtvovni, lojalni poslodavcu i stvaraju dobro poslovno okruženje. Problem je međutim što čak 70% osoba s invaliditetom ima završeno srednjoškolsko obrazovanje, većina trogodišnju srednju školu, a više od 30% ih nema baš nikakvog radnog iskustva.

Bez ograničenja
Poslodavci su puni predrasuda i ne znaju kako su osobe s invaliditetom i odgovornije na radnom mjestu i manje koriste i zloupotrebljavaju bolovanja. Poslodavci, njih više od 20 posto, nisu dovoljno upoznati ni s poticajnim mjerama za zapošljavanje i samozapošljavanje osoba s invaliditetom, a kao treći problem visi i nedovoljna pristupačnost srednjih i visokoškolskih ustanova đacima i studentima s invaliditetom. Jedva ih je 30% pristupačno što je činjenica koja zabrinjava. Prijave za projekt Iskustvo zlata vrijedi traju do lipnja, bez ograničenja u broju prijavljenih osoba i poslodavaca. Elementarna je želja svakog pojedinca da radi i živi od svog rada i to je pravo svima treba omogućiti.

Poslodavci su često neinformirani i nisu dovoljno svjesni potencijala osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom trebale bi biti uključene u zajednicu potpuno, uključujući i njihovu mogućnost zaposlenja. Njihove mogućnosti treba prepoznati i bez obilježavanja omogućiti im jednakost u poslovnoj zajednici. Samo u prva tri mjeseca ove godine zaposleno je 400 osoba s invaliditetom, što je dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. Denis Marijon, glasnogovornik udruge Zamisli, istaknuo je da se naknade poslodavaca koji ne mogu zapošljavati ne bi smjele shvaćati kao kazne. Udruga Zamisli surađuje s preko 200 mladih s invaliditetom te preko tisuće mladih kroz Regionalni info-cetar za mlade koji Udruga Zamisli provodi u suradnji s Gradom Zagrebom i Ministarstvom socijalne politike i mladih.  Mladi koriste usluge informiranjem na portalu www.icm-zg.info, sudjelujući u različitim radionicama ili u aktivnostima infocentra, primjerice pišući u magazinu za mlade ZeGezin koji financiramo kroz program Mladi na djelu Europske komisije.

Oko 200 mladih osoba s invaliditetom koristi  usluge podrške organiziranog prijevoza, prilagodbe literature, pomoći asistenta, daktilografa ili savjetovališta. Više od 20 njih aktivno volontira pomažući na različitim aktivnostima dok neki honorarno ili profesionalno rade u Udruzi. "Osobama s invaliditetom u prilog je išao razvoj tehnologija, prije dvadeset godina zapošljavali su se samo na telefonskim centralama, na računalu danas bez problema mogu raditi i slijepe osobe, mogućnosti su mnogo šire nego ranije", kaže Marijon. Kako naglašava Marijon, nažalost pozitivnih primjera je puno manje nego negativnih. No iako se misli kako je najveća zapreka zapošljavanja osoba s invaliditetom pristup radnom mjestu, naglasio je činjenicu je da je danas više od 50 posto poslova kompjuterizirano i bez obzira jesu li osobe s invaliditetom i slijepe ili gluhe, mogu raditi većinu poslova na kompjutoru. Samo je pitanje tko će od poslodavaca i potencijalnih zaposlenika to prepoznati i iskoristiti na obostarnu korist.

U pokretanje udruge se krenulo jer nisu bili zadovoljni situacijom i mogućnostima koje su se tada nudile mladim osobama, posebice studentima, s invaliditetom te se željelo podići njihovu kvalitetu života i obrazovanja. "Kada smo krenuli, fokusirali smo se na devet točaka koje smo htjeli ostvariti. To je je prije svega, poticanja mladih s invaliditetom na uključivanje u sustav obrazovanja te njihovo informiranje i savjetovanje. Nastojali smo pojačati uključivanje mladih u aktivnosti vezane uz aktivno sudjelovanje u društvu, mobilnost, zapošljavanje, obrazovanje, socijalnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu, kulturu, sport i slobodno vrijeme. Tu je i generalno uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti vezane uz život u zajednici, obitelj, odgoj i obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb i mirovinski sustav, stanovanje, mobilnost i pristupačnost, profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad, podizanje razine svijesti, sudjelovanje u kulturnom, političkom i javnom životu, rekreaciji, razonodi i sportu", kaže Marijon.

Napominje da im je bio cilj i osiguravanja pomoći mladima s invaliditetom u svakodnevnom životu te surađivanje s profesorima i obrazovnim institutima. Tvrdi kako se situacija u Hrvatskoj zadnjih 10-ak godina promijenijla nabolje, zahvaljujući i radu njihove udruge Zamisli koja se prvih godina primarno bavila mobilnošću studenata te im organizirala prijevoz dok se kasnije djelokrug proširio i priča se pretvorila u punu podršku za njihove potrebe. Iako tvrdi da se današnje društvo definitivno više senzibilirano na poteškoće osoba s invaleditetom, problemi na tržištu rada su i dalje prisutni. "Poslodavce je teško uvjeriti da su osobe s invaliditetom jednako sposobne i vrijedne za većinu radnih mjesta u nekoj tvrtki, polako se probijamo i napredak, iako spor, je vidljiv", naglašava Marijon.

Problem šutnje
Njegova supruga, Svjetlana Marijon također radi u udruzi Zamisli-, Iako  to nije službeno kvalificirano zanimanje, smatra se profesionalnim aktivistom u području rada s mladima. "Kako bi dodatno senzibilizirali i osvijestili javnost, prije svega je potrebno da se sami studenti s invaliditetom aktiviraju i ukažu na prepreke koje smo kao javnost pred njih nesvjesno postavili i time im onemogućili ravnopravno sudjelovanje u studentskom životu. Sve dok oni šute, mi svi smatramo da je sve u redu. Potrebno je puno raditi s mladima s invaliditetom i osnaživati ih da započnu tražiti ono što im je uskraćeno, a pripada im. Obostrana odgovornost ključ je rješenja, svi moramo prepoznati svoje uloge i prihvatiti odgovornost da samo mi svojim djelovanjem možemo pridonijeti poboljšanju. Najgore je biti svjestan situacije i čekati da netko drugi nešto poduzme", poručila je Svjetlan.

Aktivnosti i rad Udruge Zamisli

Pomoć, edukacija i informiranje 

Udruga Zamisli osnovana je 2005 godine s ciljem promicanja kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom. Danas razvijaju dvije glavne aktivnosti, pružanje socijalnih usluga i promicanje važnosti kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom te informiranjem općenito svih mladih sa i bez invaliditeta. ˝Ono što radim za mlade s invaliditetom uvijek su aktivnosti koje se nametnu kroz interakciju i komunikaciju s njima samima. Uglavnom se suočavamo s izazovima za koje pronalazimo rješenja. Tako smo isti dan kad smo registrirali Udrugu pokrenuli aktivnost prilagodbe literature za slijepe studente što radimo i danas. Godinu poslije smo pokrenuli organizaciju prijevoza s posebno prilagođenim kombi vozilom. Najmlađa aktivnost je organizacija podrške u pripremi državne mature i pripreme za upis studija u koju su uključeni maturanti kojima pomažu stručnjaci iz Udruge i preko 40 volontera. Kroz rad Udruge mlade s invaliditetom pokušavamo potaknuti da se aktiviraju i osvijestiti ih da izgradnja puta promjene dio odgovornosti svakog od njih", ističe Svjetlana Marijon.

Komentirajte prvi

New Report

Close