Zdravstveni sustav od ove godine više ne bi trebao proizvoditi nove gubitke i dugove, ali u nju je iz prošle prenio 2,8 milijardi kuna dospjelih obveza koje se na nulu planiraju svesti do kraja 2017. Paket zdravstvenih reformi ove bi godine trebao rezultirati njihovim smanjenjem za 750 milijuna, dogodine za daljnjih 1,2 milijarde, a 2017. preostalih 900 milijuna.

U mirovinskom sustavu, a s ciljem duljeg zadržavanja na tržištu rada, do kraja ove godine trebala bi se revidiriti lista zanimanja s tzv. beneficiranim stažem. Plan je, naime, da se s krajem ove godine ta lista prepolovi, a novim zakonskim propisima uvodi se i institut tzv. profesionalne mirovine. Nešto prije, u listopadu, u saborsku bi proceduru trebao novi zakon o plaćama koje se isplaćuju iz proračuna, a koje se želi urediti prema načelima jedinstvenog pristupa nagrađivanju za jednaki rad, kroz uvođenje platnih razreda i varijabilnih dijelova plaće. To je samo mali dio nabrojanih mjera u okviru deset specifičnih područja reformi iz prijedloga Nacionalnog programa reformi 2015. (NPR) koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak.

Njime bi trebala uvjeriti Europsku komisiju da je sama odlučna provoditi reforme te tako izbjeći pokretanje korektivnog postupka zbog makroekonomskih neravnoteža. Komisija je, naime, prošli mjesec tiem priprijetila Hrvatskoj, poručujući kako planovi i potezi Vlade u smislu korekcije neravnoteža trebaju biti snažni i odlučni, a najvažnije mjere pokrenute ili provedene do kraja 2015. NPR je prvi od dva ključna dokumenta koja se Komisiji podastiru u okviru Europskog semestra tijekom travnja. Idući tjedan njemu će se pridružiti i Program konvergencije u kojemu će se iscrpno iznijeti makroekoonmski kontekst i konkretni planovi vezani uz fiskalnu konsolidaciju. U Programu reformi, pak, na gotovo 150 stranica opisane su mjere koje Vlada poduzima ili namjerava poduzimati, kako kažu, "za postizanje održivog gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje boljih prilika za hrvatske građane, istovremeno vodeći računa o stabilnosti javnih financija".

EK će idući mjesec dati svoju ocjenu povelike liste planova, odnosno vjere u njihovu dosljednu provedbu. Ostaje primijetiti da su za nemali broj reformskih koraka (nerijetko i početnih, normativnih) rokovi postavljeni tako da bi ih parlamentarni izbori mogli preduhitriti ili će barem glavni provedbeni posao ostati idućoj vladi. Ekonomisti će reći i kako se štošta od lanjskih planova reformi na terenu prilično razvodnilo. A među poduzetnicima se već čuju i veoma otvorene, "raskrinkavajuće" kritike nekih najavljenih poteza. "To je floskula, običan spin!", prva je i pomalo iznenađujuća reakcija reakcija člana Vijeća HUP-a za promet Marijana Banellija na činjenicu da se godišnja naknada za uporabu javnih cesta našla na listi neporeznih davanja koja će biti smanjena. Konkretno, Vlada ga predviđa srezati za 100 milijuna kuna ili 10 posto, no Banelli dvoji da je to održivo.

"Taj novac ne služi za plaće službenika, već za održavanje cesta i svakom pametnom jasno je da će se tih 100 milijuna kuna morati nadoknaditi", kaže Banellli i zaključuje da će iduća Vlada vjerojatno vratiti naknadu kako bi se mogle krpati rupe na cestama. Podrazumijeva se da poduzetnici pozdravljaju smanjenje svakog davanja, no brine ih što istodobno Vlada diže trošarine za gorivo, kao i praksa da se smanjeni nameti brzo nadoknade povećanjem nekih drugih. Takav je slučaj bio s vodnim doprinosom kojeg je prije dvije godine Vlada prepolovila i ostavila gospodarstvu više od 100 mil. kuna, da bi par mjeseci kasnije odobrila Hrvatskim vodama dizanje vodne naknade kojima godišnje dodatno prikupe 250 mil. kuna. Sada se upravo vodni doprinos reže za još 25 posto ili 40 mil. kuna.

Komorski doprinosi do konca godine trebali bi pasti za još 10 posto. Time bi HGK imao 15 milijuna kuna manji prihod, a HOK 4,3 milijuna. Iz HGK upozoravaju kako je to treće smanjenje davanja za HGK u nešto više od godinu dana. Turističke zajednice ubirat će pak 15 posto manje od članarina ili 30 mil. kuna. U planu su i značajna smanjenja naknada za ambalažni otpad, za 30 mil. kuna, a prepolovit će se i naknada za zdravstveni pregled na kliconoštvo, čime će gospodarstvo uštedjeti 42 milijuna kuna, a smanjit će se i prihod od spomeničke rente za 10 milijuna kuna.

Rezanje parafiskalnih nameta politika je koju aktualna Vlada pokušava implementirati od početka mandata, a ozbiljnost ovog puta nastoji postići osnivanjem povjerenstva koje će pratiti provođenje. Cilj je godišnje ih smanjiti za 330 milijuna kuna, a ove godine u Vladi očekuju da će gospodarstvu uštedjeti 280 milijuna kuna. Za pojedine reforme, pak, čvrsto zadani rokovi nerijetko su vezani tek za izrade analiza, izrade akcijskih planova i procedure izglasavanja zakona, što znači i prilične rizike u pogledu stvarne provedbe. No, u izbornoj godini najbitnije je kupiti vrijeme. 

Gubitaši

Jakovina ostao bez najviše sredstava
Ceh fiskalne konsolidacije, koju Vladi RH uvjetuje Europska komisija, od svih ministara opet će najviše platiti Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede. Njegov resor ostaje uskraćen za 90,8 milijuna kuna dok istodobno ministar prometa Hajdaš Dončić, iako raspolaže sa 100 posto većim proračunom od Jakovine, troškove mora srezati za tek 35 milijuna. Iako se radi o proizvodnji hrane, agrarni sektor i dalje je 'neželjeno dijete' Milanovićeve Vlade što svjedoči i stavka "pomoći" gdje sva ministarstva ukupno moraju uštedjeti 76,6 milijuna kuna, a Jakovina sam toj uštedi mora doprinijeti sa 55,8 milijuna kuna. I zdravstvena zaštita životinja izvukla je deblji kraj, reže im se gotovo 11 milijuna kuna, kakve posljedice to može uzrokovati bolje je ne predviđati. 

Novac za razvoj
Neka smanjenja na prvu loptu ne izgledaju velika, no ako se određenim projektima značajno smanje ionako nedovoljni iznosi otvara se dvojba kako ih uopće realizirati. Tako je Agenciji za poljoprivredno zemljište, koju ove godine očekuje divovski posao odobrenih 7,9 milijuna kuna srušeno na 6,2 milijuna. Praćenje biološkog bogatstva mora palo je sa 3,5 na dva milijuna kuna, a satelitski nadzor plovila što je uvjet EU sa 3,2 na 2,2 milijuna kuna dok je novac za razvoj konkurentnosti drvnog sektora smanjen na svega 550 tisuća kuna, a prvom odlukom dobili su 1,55 milijuna kuna. U ovom preslagivanju ostale su netaknute jedino izravne potpore, no to ne znači da i one neće doći na red tijekom sljedećih mjeseci.