Država i dalje bez prognoze deficita za 2015. godinu

Autor: Jadranka Dozan , 22. travanj 2015. u 22:01
Ministar Boris Lalovac/S. Strukić/PIXSELL

S kolikim su planom fiskalnog napora pred EK izašli Grčić i Lalovac nije posve jasno, a još je manje jasno s kolikim deficitom u Vladi računaju ove godine.

Valjda po onoj da "nije beg cicija", Vlada je na prošlotjednu poruku Europske komisije da je ove godine potreban dodatni fiskalni napor od oko 0,4 posto BDP-a najavila da će Bruxellesu podastrijeti dodatne mjere s efektom sužavanja deficita od 0,63 posto BDP-a, odnosno nešto više od dvije milijarde kuna.

Ta širokogrudnost, međutim, više pobuđuje sumnje u nasumično nabacivanje mjera "pa što prođe, prođe" nego vjeru u smislen plan i stvarne namjere u izbornoj godini da se deficit nakon dvije godine bivanja u tzv. EDP proceduri napokon i okrene na silaznu putanju. S kolikim su planom fiskalnog napora pred povjerenika EK Pierrea Moscovicija prethodno izašli podpredsjednik Vlade Grčić i ministar financija Lalovac, nije posve jasno, a još je manje jasno s kolikim deficitom u Vladi računaju ove godine. Bilo prije dodatnih mjera i/li s efektima povećanja prihoda slijedom jačeg povlačenja dobiti državnih poduzeća i većih trošarina, odnosno ušteda na materijalnim rashodima, subvencijama i čvršćom kontrolom i discipliniranjem javnih poduzeća i raznih državnih institucija. Nekoliko analitičara priznalo nam je da nemaju predodžbu, ali dojam je da zasad ne vide ni smisla odgonetavanju.

 

2mlrd.

kuna bio bi viši deficit s obvezama zdravstva i brodogradnje

Kao što su, uostalom, oguglali i na to da milijarde kuna korekcija proračunskih stavki Vlada ne namjerava popratiti rebalansom iako bi one trebale imati pokriće u proračunskim dokumentima potvrđenim i u saboru. I prije je praksa bila da se potkraj goidne rebalansom konstatira drukčije stanje, ističe jedan analitičar, dodajući kako smo ipak u izbornoj godini, a Vlada moguće više i nije tako sigurna u dovoljan broj ruku. Projekcije manjka i duga nisu ugrađene ni u Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države koje je ovaj tjedan objavio Zavod za statistiku iako nacionalni statistički uredi prilikom podnošenja tih izvješća Komisiji uključuju podatke za posljednje četiri plus tekuću godinu.

DZS je ovaj put tekuću godinu posve izostavio, dok je lani uredno iznio projekciju Ministarstva financija da će 2014. deficit (prema europskoj metodologiji) biti 15,86 milijardi ili 4,8 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države projiciran na 231,8 milijardi, odnosno 69,5 posto BDP-a. S obzirom na to koliki su na kraju ispali deficit (tri milijarde ili gotovo jedan posto BDP-a veći) i dug (280 mlrd. kuna ili 85% BDP-a), izostavljanjem projekcija očito nismo ostali u mraku u kojemu inače ne bismo bili. No, problem je ako to znači da nam se rast deficita i duga "spontano događaju", što bi se moglo pomisliti nakon objave usporednog Eurostatova izvješća.

 

0,63posto

BDP-a obećani je efekt mjera za sužavanje proračunskog manjka

Ono je pokazalo da hrvatski deficit (suprotno općem trendu) raste i najveći je među zemljama izvan eurokišobrana, kao i da prednjačimo tempom rasta državnog duga, čija razina osjetno premašuje dug usporedivih članica Unije. Zamijetno je, k tome, i da su metodološke prilagodbe upravo kod Hrvatske rezultirale najvećom revizijom, što znači da smo dosad imali više neiskazanih (potencijalnih) obveza nego drugi. S tim u vezi, ostaje primijetiti da je ovaj tjedan obznanjeni podatak o 18,84 milijarde kuna proračunskog manjka opće države iskazano zahvaljujući tome što je u podsektoru "fondova socijalne sigurnosti" (HZZO, HZMO, HZZ) iskazano gotovo 840 milijuna kuna suficita.

Fiskalni stručnjaci reći će kako u tom podsektoru još uvijek ima dosta sive zone, aludirajući na dospjele a neplaćene i neiskazane dugove bolnica dobavljačima. S tim dugovima plus obvezama prema brodogradilištima kod kojih se kemijalo s faktoringom deficit bi, prema procjenama Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta, bio približno dvije milijarde kuna veći. Sve u svemu, statistika javnih financija u nas je prilično nepouzdana, ali čini se da se Vladi ne žuri s primjenom međunarodno usporedive metodologije. A rekapitulacije za potrebe EK ipak se događaju samo nekoliko puta godišnje. 

Komentari (3)
Pogledajte sve

@ miami,

Moji su jedino djelatnici iz Realnog sektora koji plačamo poreze.

A tvoji su lopine koje neprestano braniš.

Oni koji su potrošili 18.800.000.000,00 više nego su moji zaradili.

Tvoji su oni koji su branili izručenje (lex Perković) optuženih da su ubijali po EU Hrvate.

Pero, i da su pili , jeli i potkradali državu svaki dan….teoretski to
NE MOGU….

To su tvoji ukrali…a SDP je to samo stavio na papir !

Potrošili više 18,8 miliardi nego što smo mi jadni iz Realnog sektora zaradili !

18.800.000.000,00 !

18 tisuća miliona !

Toliko priznaju , a pitanje je koliko će još kostura novoizabrana vlada još naći u ormarima ?

New Report

Close