Premijeri šest država: BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije, u Bruxellesu su s povjerenicima EU postigli dogovor o investicijama u ključnu prometnu infrastrukturu koja će povezati cijelu regiju.

Riječ je o cestovnim i željezničkim vezama, koje će se uklopiti u prometnu mrežu unutar Unije, a povezivanje je planirano i riječnim i zračnim prometom. Johannes Hahn, europski povjerenik za regionalnu politiku, obećao je da će EU do kraja godine u projekte uložiti 130 miljuna eura, što će narednih godina dosegnuti milijardu eura, javlja Radio Slobodna Europa. Očekuje se da bi od drugih investitora moglo biti prikupljeno do 10 milijardi eura. Na sastanku je prvi put bio i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Nakon razgovora s povjerenikom za susjedsku politiku i proširenje, kao i predstavnicima država regije rekao je da će naglasak biti na daljnjem povezivanju BiH sa susjedima i s EU, uključujući i transportnu mrežu, s naglaskom na ključni prioritet BiH – Koridor 5C , razvoj energetske mreže i stavljanje drugih prirodnih resursa u funkciju gospodarskog razvoja. Konkretni projekti iz Bruxellesa bit će predstavljeni za četiri mjeseca, a među njima je i prijedlog Srbije za pruge Beograd-Sarajevo i Beograd-Bar, javlja Al Jazeera Balkans.

Bez dogovora s Hrvatskom
Jedan od najvažnijih regionalnih infrastrukturnih projekata je Jadransko-jonska autocesta. Nakon povratka iz Bruxellesa Denis Zvizdić je rekao kako je iznio prijedlog da se 110 kilometara Jadransko-jonske autoceste gradi kroz BiH, umjesto kroz dubrovačko zaleđe. Zvizdić je dodao kako o tome nema konačnog dogovora s Hrvatskom, no kako očekuje da hrvatska vlada uvaži argumente koji idu u prilog takvom prijedlogu. Prema njegovim riječima, trasa kroz BiH jednostavnija je i kvalitetnija za gradnju, "a ujedno značajno poboljšava ekonomsku isplativost koridora 5C" Prijedlozi poput ovoga i ranije su se mogli čuti iz BiH, no nailazili su na protivljenje Dubrovačko-neretvanske županije. Njihova je ocjena kako bi u slučaju gradnje Jadransko-jonske autoceste preko istočne Hercegovine, umjesto kroz zaleđe Dubrovnika, taj dio Hrvatske ostao u prometnoj izolaciji, čime bi bila prouzročena velika šteta lokalnom stanovništvu i gospodarstvu, uključujući turizam.

Obnova luka i plovnog pravca
S druge strane, Crna Gora i Albanija dogovorile su u Bruxellesu da će Jadranko-jonska autocesta u Crnu Goru ulaziti preko općine Ulcinj, u kojoj albansko stanovništvo čini većinu, doznaje portal Ul-info. Kada je riječ o drugim projektima BiH, ta država želi od EU dobiti potporu za cestovnu komunikaciju od Bosanske Gradiške preko Banje Luke i Travnika ka Sarajevu, kao i za rekonstrukciju i poboljšanje postojeće željezničke mreže te za moderniziranje i proširenje zračne luke u Sarajevu, kao i za obnovu plovnog pravca na rijeci Savi uz obnovu luka u Bosanskom Šamcu i Brčkom. Svi dogovoreni projekti trebali biti realizirani do 2030. godine. 

BiH bliže EU

Pomoć gospodarstvu

Odlukom Vijeća Europske unije u utorak je aktiviran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU. Među ostalim, poduzeća iz BiH moći će sudjelovati u postupcima nabave na tržištu EU, te će ubuduće moći registrirati svoje tvrtke kćeri i podružnice na teritoriju Unije "pod ne manje povoljnim uvjetima od poduzeća iz zemalja članica EU". Također, BiH će postepeno usklađivati svoje zakonodavstvo s propisima EU u području uvjeta rada, posebno sigurnosti na radu, te jednakih mogućnosti, a morat će i postići usuglašenost s tehničkim propisima EU i postupcima standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti.