Ministar financija Boris Lalovac, gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada', priznao je da je podizanje trošarina na derivate veliko opterećenje. No, rekao je, tješi nas jer se njime djelomično financiraju naše ceste. Rekao je i da Europska komisija povećanje trošarina prihvaća kao strukturnu reformu., piše HRT.
Najavio je da će bolnih mjera biti još na rashodovnoj strani. Rekao je da je prema dubinskim analizama potvrđeno da se ovim mjerama može uštedjeti do pola milijarde kuna. 'Komisiji smo obećali stalni monitoring nad provođenjem tih mjera i kontrolu troškova', istaknuo je ministar.
Ministar je istaknuo i da će zajedno sa sindikatima biti potrebno naći zajednički put ka daljnjim uštedama. 'Nadam se da ćemo sindikatima uspjeti objasniti u kakvoj se situaciji Hrvatska nalazi. Od 104 poduzeća samo 19, od kojih je devet državnih, duguje 80 milijardi kuna a 308 korporacija duguje 152 milijarde kuna, a među njima dominiraju državna poduzeća'.
Lalovac je opovrgnuo da je u sukobu s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem. 'Nisam u skobu s guvernerom, samo tražim odgovore od njega. Nije dovoljno građanima samo uputiti upozorenja, treba ih zaštititi zakonskim aktima. Rizik kamatne stope, valutni rizik ne smije biti samo na teret građanima, istaknuo je'.
Postavio je pitanje kako je moguće da su milijarde kredita davane tvrtkama s prihodima od 100 kuna. Bankari rade problem oko 300 milijuna kuna troška u vezi s problemom sa 'švicarcima', dok su s druge strane tvrtkama s po 100 kuna prihoda dale 6 milijardi kuna. 'Vidjet ćemo ubrzo da su banke od 2008. do 2013. zaradile silne milijarde, i mi nismo protiv toga, ali problem su građani koji uredno plaćaju svoje kredite u ovoj situaciji, a kamate su im tri puta više nego u Austriji ili Italiji, što je nedopustivo, naglasio je Lalovac. Ne želim rat, ali želim govoriti na temelju brojeva'.
Najavio je da će uskoro, kada se objave financijska izvješća o poslovanju banaka u 2014., vidjeti da je jedna poslovna banka otvorila d.o.o u koji je prebacila svoj loš portfelj i na temelju toga iskazala gubitak od 4 milijarde kuna, no nije želio reći o kojoj se banci radi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Teško je bilo pogoditi da je to Hypo banka……fakat.
Hitno trebamo Pravilnike i zakone o procjeni nekretnina..kako nam banke ne bi za siću dugovanja blokirane cjelokupnu vrijednu imovinu…..
I isto tako nas prisiljavale , da se kod njihovih društava za osiguranje
osiguravamo, itd.itd. i ostalih stomiliona nepotrebnih naknada , troškova,
solemnizacija…….koma….
Kada je počela padati cijena goriva uzastopno 3 tjedna predložio sam, da se uved
trošarina od 50 lipa politri (40+PDV) Da je to urađeno, danas bi imali na raspolaganju oko 700-750 milijuna za otplatu kredita za ceste, Kada sam to predlagao odigravala se kampanja iznajmljivanja autocesta.
Genijalno.
Jos bolje bi bilo povecati trosarinu za 5 kuna po litri i odmah utrzis 7-7.5 milijardi za otplatu kredita.
Kada je počela padati cijena goriva uzastopno 3 tjedna predložio sam, da se uved
trošarina od 50 lipa politri (40+PDV) Da je to urađeno, danas bi imali na raspolaganju oko 700-750 milijuna za otplatu kredita za ceste, Kada sam to predlagao odigravala se kampanja iznajmljivanja autocesta.
Nije mi jasno dali ministar Lalovac stvarno nezna više, ili nije htio reći javno
do kraja o kreditiranju firmi bez prometa i dohotka. To formalno izgleda kao gub
tak, ali nije gubitak. Bez brige bankari se uvijek debelo osiguraju. Krediti su
osiogurani depozitima u stranim bankama ljudi koji su te kredite koristili.
Novac potiče od “ratnog plijena” koji su neki “u vrečama” odnosili iz Hrv.
To zna cijela Hrvatska. Da država funkcionira, opni bi već davnop bili iza rešetaka, a imovina bi ima bila zaplijenjena. Ovako očekujem da će opet biti za te ljude rečeno, da nema dokaza. Većina njih prije domovinskog erata nije pšosjedovala gotovo ništa. Naropd ih zove plastičarima.
Bivše vlasti su nas zadužile. Pare su se rasule
Sada kada je glavnica dovoljno narasla da je se ne može otplatiti došlo vrijeme da nas se drži u dužničkom ropstvu. Da živimo tek toliko da možemo plaćati kamate. I da se ne dira glavnica.
Uključite se u raspravu