Ministar financija Boris Lalovac kazao je u srijedu da će ovoga tjedna u Rigi na neformalnom sastanku ministara financija EU-a predstaviti reformske mjere, a zbog visokog javnog duga najavio je i promjenu ekonomske politike.

U emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" Lalovac je kazao kako sutra putuje u u Rigu, gdje će na neformalnom sastanku ministara financija Europske unije ECOFIN predstaviti paket mjera reformi. Vlada je u utorak poslala Komisiji dodatne reformske mjere, čiji će ukupni fiskalni napor iznositi 0,634 posto BDP-a, što je više od iz Bruxellesa traženih 0,4 posto BDP-a.

Ministar Lalovac još ne zna u kojoj će mjeri biti prihvaćeni Vladini planovi da udovolji zahtjevima Europske komisije za rezanjem deficita proračuna.

"Vidjet ćemo hoće li to biti dovoljno, zato smo išli s nešto većim iznosima. Ukoliko to ne bude dovoljno, svakako ćemo ponovno tražiti određene uštede i nastaviti sa strukturnim reformama unutar proračuna", poručio je Lalovac.

Pretpostavlja kako Bruxelles neke mjere neće prihvatiti kao reformske nego samo kao jednokratne poteze, primjerice neće prihvatiti povlačenje sve dobiti iz javnih poduzeća nego samo dio.

S druge strane, Europska komisija će, vjeruje Lalovac, sigurno blagosloviti uspostavljanje standardnih troškova za sve državne institucije, uključujući i ministarstva, jer Komisija niti ne želi samo linearna rezanja.

Lalovac je govorio i o zaduženosti domaćih poduzeća, pa je naveo da je od 19 vodećih hrvatskih tvrtki, koje imaju ukupno 80 milijardi kuna duga, devet poduzeća u vlasništvu države, a da njihov dug doseže 53 milijarde kuna. Za većinu tih dugova državnih poduzeća jamči Vlada, stoga to ulazi, po novoj metodologiji Eurostata, u javni dug.

"Radi se najviše o javnim poduzećima čija su dugovanja ušla u deficit i ona će u budućnosti morati mijenjati filozofiju upravljanja", kazao je Lalovac, dodavši kako sva ta poduzeća ubuduće moraju zaboraviti na lako dobivanje državnih jamstava kao što je to bilo slučaj do sada.

"Promijenit ćemo ekonomsku politiku. Javna poduzeća više neće moći biti generatori ekonomskog rasta, nego će to isključivo biti privatni sektor", rekao je Lalovac. Naveo je da će se gradnja infrastrukture temeljiti jedino na EU fondovima, a ne na državnim jamstvima.

Vlasti nisu 'meteorolozi', nego moraju djelovati

No, još veći problem od jačeg kreditiranja gospodarstva, smatra Lalovac, jest u tome što "bankari rade problem od 300 milijuna kuna troška oko problema sa 'švicarcima', dok su, s druge strane, tvrtkama s nula kuna prihoda odobrile 4,1 milijardu kuna kredita, a kad se tome dodaju one sa stotinjak kuna prihoda iznos kredita penje se na čak 6 milijardi kuna".

Govori se, s jedne strane, o silnim milijardama u tvrtkama koje nemaju prihoda, a s druge o građanima, koji su najuredniji platiše, a za koje je onda problem 200-300 milijuna, kaže ministar financija.

"Vidjet ćemo ubrzo da su banke od 2008. do 2013. banke zaradile silne milijarde, i mi nismo protiv toga, ali problem su građani koji uredno plaćaju svoje kredite u ovoj situaciji, a kamate su im tri puta više nego u Austriji ili Italiji, što je nedopustivo", naglasio je Lalovac te dodao kako misli da ima pravo, kao ministar financija, govoriti o tome i tražiti odgovore, što ne znači da je u ratu niti s bankama niti s guvernerom.

"Želim odgovore na ta pitanja, tko je dao tim firmama koje imaju do sto kuna prihoda 6 milijardi kuna kredita, a kada se govori o socijalno ugroženim građanima 200 do 300 milijuna kuna je veliki problem, problem Bruxellesa, uzbunjivanja MMF-a, Svjetske banke, Komisije…", rekao je ministar financija te dodao da banke "u svojim portfeljima imaju loše odluke, a ja ne bih htio da u konačnici njihove loše odluke plate građani, koji ne mogu izdržati teret povećanja rata za 60 posto".

Kao primjer je naveo da će se uskoro, kada se objave financijska izvješća o poslovanju banaka u 2014. vidjeti da je jedna poslovna banka otvorila d.o.o, u koji je prebacila svoj loš portfelj i na temelju toga iskazala gubitak od 4 milijarde kuna, no nije želio reći o kojoj se banci radi.

"A mi ovdje govorimo o 200-300 milijuna kuna za 60 tisuća socijalno najugroženijih građana. Ja samo želim stvari staviti u kontekst", naglasio je Lalovac.

Osvrnuo se i na nedavno upozorenje guvernera HNB-a Borisa Vujčića kako bi moglo doći i do rasta rata za kredite vezane uz euro, rekavši kako niti monetarna niti izvršna vlast ne mogu na to samo upozoravati, jer "nisu meteorolozi", već moraju djelovati u skladu sa zakonima i naći rješenje.