Ne samo da nismo uhvatili ciljanu dinamiku smanjenja prekomjernog deficita na 4,6 posto BDP-a, već smo promašili i smjer kretanja.

Drugim riječima, fiskalne konsolidacije nema. Hrvatska je lani povećala i ukupni, ali i primarni deficit, što znači da je i ne računajući proračunske izdatke za plaćanje kamata (11,5 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a) porastao jaz između tekućih prihoda i rashoda. Sve skupa je, prema europskoj metodologiji, rezultiralo još jednom godinom velikog povećanja javnog duga, na čiju je razinu utjecalo i uključivanje duga HBOR-a (4,4 posto BDP-a) pa je u konačnici dug opće države dosegnuo gotovo 280 milijardi kuna ili 85 posto BDP-a. Godinu prije bio je na 80,6 posto. Sve to, doduše, već neko vrijeme nije baš neočekivano. Ali dodatno bi neugodno suočavanje sa stvarnošću i trendovima mogla donijeti današnja Eurostatova objava usporednih pdataka za sve članice EU. Ona će, smatra Željko Lovrinčević, pokazati da Hrvatska prednjači u EU trogodišnjim kontinuitetom rasta deficita i prirasta udjela javnog duga.

Analitičare koji ne vjeruju u laka rješenja dodatno brine i što se na našem proračunu ne razaznaju strukturne promjene; opet su se na kraju izbijale investicije. Sve to je, kažu, razlog više za zabrinutost u pogledu potencijala rasta i u idućim godinama. Zrinka Matijević Živković iz Raiffeisen banke s tim u vezi upozorava kako likvidnost na svjetskim tržištima još neko vrijeme može zavaravati "uspješnošću" financiranja, ali mi smo na putu da nam javni dug već ove godine probije i granicu 90 posto BDP-a, a treba imati na umu da ni era obilja novca na tržištima neće vječno potrajati. Prema izvješću koje Državni zavod za statistiku dvaput godišnje podnosi Europskoj komisiji, a koje se temelji na Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA 2010), manjak opće države iznosio je 18,84 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, što je oko 1,2 milijarde ili 0,3 posto BDP-a više nego godinu prije.

Raskorak u odnosu na postavljene ciljane iznose u okviru EDP-a je i znatno veći, kao i onaj u odnosu na revidirane deficite u okviru postupka pri makroekonomskim ravnotežama (procjena je bila 5% BDP-a). Manjak na razini središnje države bio je i veći od onoga konsolidirane opće države; središnja je država (u koju je uz DAB reklasificiran i HBOR) prošlu godinu zaključila s 20 milijardi kuna manjka, što znači 6,1 posto BDP-a, dok je godinu prije bio na 5,8 posto BDP-a. Isto tako, primarni je deficit (bez rashoda za kamate) nakon dvije godine ponovno na uzlaznoj putanji; dvije se godine držao na 1,9 posto BDP-a, a lani je porastao za milijardu, na 7,4 milijarde ili 2,2 posto BDP-a. U DZS-u podsjećaju kako je najveći utjecaj na deficit opće države imao statistički tretman više od tri milijarde kuna transfera mirovinskih doprinosa iz II. u I. stup.

Na povećanje deficita utjecalo je i preuzimanje 955 milijuna kuna duga HŽ Carga po osnovi trećeg poziva , dok su HBOR i DAB ublažili deficit. U Vladi se, dakako, ponajprije pozivaju na stavke koje su zbog metodoloških razloga nepovoljno utjecale na deficit. A potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac na izvanrednoj su presici usput najavili što će kao dodatne mjere ovaj tjedan podastrijeti Bruxellesu. Uz najavu smanjenja parafiskalnih nameta s efektom od oko 330 milijuna kuna, među glavnim adutima za vraćanje deficita na silaznu putanju bit će, kažu,  smanjenja materijalnih i troškova plaća u javnom sektoru, te racionalizacije u poslovanju raznih agencija.

Zajednička minimalna ušteda koju će se postići spajanjem agencija koje je najavio Grčić prema dubinskoj analizi posebnog povjerenstva iznosi 21,45 milijuna kuna kratkoročno, a na srednji rok očekuje se pozitivan fiskalni učinak u visini od 36,5 milijuna kuna. Pripajanje Agencije za vodne putove Hrvatskim vodama uvjerljivo donosi najviše ušteda, 10 milijuna kuna. Stručnjaci koji su za Vladu analizirali moguće efekte spajanja agencija utvrdili su da bi toliko godišnje proračun usmjerio Hrvatskim vodama, odnosno za financiranje naknade po posebnim propisima. No, ključnim za postizanje rezultata u ovom spajanju stručnjaci su izdvojili smanjenje rukovodećih kadrova.

U Agenciji za plovne putove, naime, svaki drugi zaposleni je na rukovodećoj funkciji, odnosno od njih 28 čak ih 14 ima status rukovodećega. Uočeno je i da mala agencija ima šest službenih vozila, a godišnje za rad upravnog vijeća izdvaja se 300 tisuća kuna. Vidljiv učinak imat će po procjeni vladinih analitičara i pripajanje Agencije za hranu Hrvatskom veterinarskom institutu. U brojkama – najmanje 6,5 milijuna kuna. Ideja za spajanja ima još, no većina analitičara najviše se boji – provedbe. Od više od polovice povezivanja agencija i drugih ustanova koje su Vladi savjetovali stručnjaci već se, inače, odustalo. U grupi od petnaestak otpisanih povezivanja mnoga su trebala donijeti i najveće financijske uštede, poput objedinjavanja Hina i HRT-a, te DAB-a i Hanfe.