Možete mirno spavati, rasta kamata na kredite u eurima neće biti, poručio je u petak premijer Zoran Milanović.

Točnije, poručio je to građanima s kreditima s eurskom valutnom klauzulom koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom i euriborom kao parametrom promjenjivosti kamate, nakon što je na takav srednjoročni scenarij uz današnja zakonska rješenja podsjetio guverner Boris Vujčić. "Garantiram da se to neće dogoditi", potcrtao je Milanović za posjeta Sinju podsjećajući kako bi i situacija sa "švicarcima" bila još gora "da nije bilo ove vlade, pa i njega osobno" te sugerirajući da je u najnoivjoj halabuci oko eura prepoznao jednu od jačih predizbornih karata. Takva obećanja, nažalost, zvuče primjerenije drukčijim društvenim uređenjima i režimima pa su novu premijerovu najavu odlučne zaštite građana u cilju pridobivanja povjerenja za još jedan mandat neki zlobnici protumačili dvojako.

Premijer je možda stvarno odlučan ispuniti obećanje, kažu, ali možda to ipak ne znači da se sprema na još jedan pravno dvojben ukaz poput zamrzavanja otplatnog tečaja franka zakonskom intervencijom, već da zapravo ne računa da će za ispunjavanje obećanja biti u prilici duže od ove godine. Ako će se izbori održati najesen, što se smatra najizglednijim, to znači da do izbora ipak ostaje samo jedno ažuriranje parametara promjenjivih kamata, a kako stvari stoje s euriborom, prvo sljedeće ažuriranje (uglavnom sredinom godine) trebalo bi donijeti i nešto nižu kamatnu stopu za te dužnike", sa zrnom cinizma ističe jedan financijaš. Razina 6-mjesečnog euribora od posljednjeg je ažuriranja kamata pala s veoma niskih 0,18 na još nižih 0,07 posto, a u slučaju 12-mjesečnog sa 033 na 0,18 posto.

To, međutim, samo znači da je za godinu-dvije-tri, odnosno u nepreciziranoj budućnosti o kojoj je govorio Vujčić, jedini izvjestan smjer – rast euribora. Uz trenutno važeće propise u sklopu Zakona o potrošačkom kreditiranju, to znači i toliki rast kamata na kredite s euriborom kao varjabilnim dijelom kamate. Premda je guverner očito htio još jednom upozoriti na loša rješenja u ZPK-u vezana uz retrogradno utvrđivanje neodredivih parametara promjenjivosti kamata i opredjeljenje za (samo) jedan od nekoliko ponuđenih parametara promjenjivosti (euribora, libora, nacionalne referentne kamatne stope, kamate na trezorce…), sve skupa ispalo je previše promatrački i docirajuće. U ionako zapaljivoj atmosferi oko kredita i valutnih klauzula, to je samo potaknulo lavinu neargumentiranih i ostrašćenih reakcija, uključujući i prozivke središnje banke.

Umjesto plašenja rizicima, od nje se očito očekuje aktivno povlačenja poteza kojima bi se oni minimizirali, bilo kroz koordinaciju s Vladom u cilju popravljanja zakona ili mogućih mjera u zoni svojih regulatornih ovlasti koje bi destimulirale izbor euribora i libora kao parametara. Nažalost, nisku razinu javnog govora o tim problemima predizborno vrijeme gura još niže; kao i kod euribora, čini se da niže ne može. To se ne pokazuje samo u retorici interesnih skupina poput Udruge franak i pojedinaca poput nekih predstavnika akademske zajednice koji nuđenjem olakih monetarnih rješenja taj slučaj koriste za guranje vlastitih političkih ambicija.

I iz nekoliko posljednjih istupa ministra financija Borisa Lalovca jasno se iščitava predizborno  ozračje. Retoriku o "bankama koje se ponašaju kao da su s Marsa" potkrijepio je neobičnom računicom o razmjerima pada euribora u odnosu na nekadašnjih pet posto, sugerirajući da bi valjda kamate za građane danas trebale biti blizu nule ili možda dva posto. Ministar financija je, k tome, i vezano uz pitanje trajnog rješenja za kredite u švicarskim francima izjavio kako je s bankama dogovoreno da će za nekoliko tjedana banke iznijeti prijedloge na tragu konverzije CHF kredita u eurske, i to u vrijeme njihova ugovaranja.

Ti su razgovori trenutno u time outu, no bankari su u međuvremenu konstatirali kako se slažu samo  da se ne slažu s interpretacijom ministra Lalovca o tome da su se složili.  Najnovije opaske koje je o problemu kredita u švicarcima iz Washingtona iznijela Mamta Murthy iz Svjetske banke upućuju da i u toj instituciji, kao i u Europskoj komisiji, zagovaraju da u rješenja treba ugraditi socijalne kriterije. Za to, kao i općenito za načela pravne sigurnosti, tržišnog poslovanja i odgovornosti svih tržišnih sudionika za preuzete obveze izbori su velika kušnja. A od rješenja, barem za CHF kredite, udaljeniji smo nego prije mjesec-dva.