Božo Galić vodi jednu od najsiromašnijih županija u Hrvatskoj. Vukovarsko-srijemska županije nekoć je bila jedna od najbogatijih dijelova bivše države, a danas ima velikih problema koji su, kako kaže Galić, strukturne naravi. U intrevjuu govori o planovima i strateškim ordenicama koji bi ovu Županiju trebali vratiti na kartu narazvijenijih krajeva jer njezini potencijali daleko su iznad današnjeg stanja. 

Nekoliko ste puta optužili centralnu vlast da koči kapitalne projekte u Županiji. Bivša vlada na čijem je čelu bio HDZ također je odugovlačila s projektom kanala Dunav – Sava. Znači li to da nikada nećete imati razumijevanje za kapitalne projekte u Županiji ili očekujete da bi potencijalna nova Vlada HDZ-a iz kojega dolazite i vi, ipak mogla namaknuti oko milijardu kuna za taj projekt?
Očekujem, budući kako je riječ o strateškom projektu koji je važan ne samo za  razvoj  ovog kraja već cijele Republike Hrvatske. Višenamjenski kanal Dunav-Sava kao temelj kombiniranog vodno-željezničkog prometnog koridora Podunavlje-Jadran odavno je u Republici Hrvatskoj prepoznat kao predvodnik prometnog potencijala između srednje Europe i Sredozemlja. Gospodarski značaj kanala ogleda se u navodnjavanju – 33.000 ha poljoprivrednog zemljišta i 36.000 šumskog zemljišta; odvodnji i eliminaciji sve učestalijih poplava i regulaciji vodnog režima prema zahtjevima šumske vegetacije; plovidbi- ostvaruje se 550 km prometni koridor Podunavlje-Jadran kombiniranom riječno-željezničkom vezom koja bi se sastojala od 61,4 km kanala Dunav-Sava od Vukovara do Šamca, 290 km regulirane Save od Šamca do Siska i 200 km dvokolosječne pruge Sisak-Rijeka, kao i oplemenjivanju malih voda. Naprosto je nevjerojatno da projekt od procijenjene vrijednosti od 800 milijuna eura nije sadržan u programskim dokumentima za korištenje strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU 2014.-2020. Od studenog 2011. kada je Hrvatski sabor usvojio Prostorni plan posebnih obilježja Višenamjenskog kanala Dunav-Sava ništa nije učinjeno u daljnjoj pripremi projektne dokumentacije iako je učinak izgradnje VKDS prepoznat u Nacrtu Strategije prometnog razvoja RH 2014.-2030. Mogućnost daljnje pripreme projektne dokumentacije postoji u trenutno objavljenom natječaju u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) čija su sredstva u iznosu od  11,9 milijardi eura namijenjena pripremi projekata na 9 glavnih prometnih koridora TEN-T mreže, a VKDS se nalazi na trasi glavnog koridora VII Rajna-Dunav.  Važno je istaknuti kako su se kanalom mogle, na najmanju moguću mjeru smanjiti posljedice  katastrofalne poplave koje su se dogodile u istočnoj Hrvatskoj, budući kako je vodostaj rijeke Save za vrijeme poplava bio viši za oko 9 metara od vodostaja rijeke Dunav.

Koliko su posljednje velike poplave utjecale na usporavanje gospodarskog razvoja Županije?
Stanje u gospodarstvu Vukovarsko-srijemskoj županiji je izuzetno teško, budući da se kao i cijelo gospodarstvo Republike Hrvatske, već sedam godina odvija uvjetima teške gospodarske krize. Ljudi ostaju bez posla, mladi napuštaju Hrvatsku, najviše ih odlazi iz Slavonije i Srijema. Ova godina je posebno teška za Vukovarsko- srijemsku županiju s obzirom na katastrofalnu poplavu koja se dogodila u svibnju prošle godine, što je  zasigurno dodatno otežalo situaciju u životu ljudi, ali i svih poduzeća koji rade na tom području. Najvjerodostojniji pokazatelji naprijed navedene tvrdnje jesu brojke koje kazuju : BDP po stanovniku u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosi oko 5520 eura, dok je prosjek na razini Republike Hrvatske 10.057 eura ; prosječna plaća u realnom sektoru u Vukovarsko-srijemske županije je 3628 kuna, a na razini RH 4769 kuna. U posljednjih nekoliko godina broj zaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj županiji se smanjivao za cca 3,5%, odnosno gubilo se gotovo 1000 radnih mjesta godišnje. Stanje je zabrinjavajuće, samo prošle godine broj nezaposlenosti popeo se i preko 24.000, posebno kada usporedimo današnju situaciju s onom od prije nekoliko godina kada je bilo puno bolje, a broj nezaposlenosti bio ispod 15.000. Ove godine taj broj je nešto manji u odnosu na prošlu godinu. 

Teška situacija je i u poljoprivredi, a resorno ministarstvo nema baš previše afiniteta, te potpore na poplavljenim područjima dolaze presporo i necjelovito.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u vrlo su teškoj situaciji i nažalost malo je danas onih koji su stabilni, te se nose  s problemima i zadržavaju postojeća radna mjesta. Sigurno kako na ovu situaciju utječu i zaustavljeni strateški projekti koji su ključ razvoja ovog kraja. Odlazak mladih možemo zaustaviti jedino radnim mjestima, a oni su vezani za razvoj gospodarstva  i poduzetništva.

Na vašim internetskim stranicama stoji jedino Razvojna strategija županije u razdoblju 2011-2013. godine. Zašto nema strategije za naredno razdoblje?
Na Županijskoj skupštini u prosincu 2014. godine donesena je odluka o proceduralnom produljenju  Županijske razvojne strategije 2011.-2013. i na 2015. godinu. Postojeća Županijska razvojna strategija morala se produljiti, umjesto da se donese nova, zbog nedostatka strateških dokumenata, točnije Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Krajem prošle godine najavljeno je kako će do lipnja 2015. godine biti usvojena nova Strategija regionalnog razvoja RH, a onda bi s istom u drugoj polovici 2015. godine trebalo uskladiti sve nove županijske razvojne strategije. Nažalost, do danas Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije nije započelo sa izradom nacionalne strategije regionalnog razvoja, što zapravo govori o potpunoj centralizaciji, no Vukovarsko-srijemska županija, bez obzira na okolnosti, trenutno radi na izradi nove Županijske razvojne strategije do 2020. godine, koja bi trebala biti usvojena do kraja ove godine.

Propast industrije i nedostatak visokotehnološke proizvodnje navodi se u Strategiji kao jedan je od najvećih prepreka u razvoju poduzetništva u županiji. Kako privući stručnjake u županiji koja se bori s brojnim problemima?
Prije svega moramo se strateški odrediti prema poljoprivredno-prehrambenoj i drvnoj industriji te definirati odgovorne institucije/timove/osobe u okviru postojećih organizacijskih struktura za razvoj ta dva ključna sektora. Već sama primjena strategije pametne specijalizacije i promocije/brendiranja Vukovarsko-srijemske županije u tom smjeru (FOOD&WOOD) bit će jasna poruka investitorima, ali isto tako i stručnjacima iz tih područja.  Projekti za infrastrukturu su spremni, međutim još je važnije privući kvalitetne ljudske resurse. Nedostatak znanstveno-istraživačkih institucija na području županije, mora se nadoknaditi jačim vezama sa sektorskim strateškim znanstveno-istraživačkim institucijama u blizini: osnivanjem triple-helix institucija (Centara kompetencija), suradnjom na projektima (naglasak na ERASMUS), stipendiranjem studenata i doktoranada, potpisivanjem sporazuma o suradnji itd. Osim olakšica za investitore i start-up-e, pokretanja Centara kompetencija, poduzetničkih inkubatora, tehnoloških parkova, potrebno je na razini jedinica lokalne samouprave poticati ostanak i dolazak mladih stručnjaka.

U njoj se također navodi da bi se globalni rast cijena hrane u budućnosti mogao  dobro odraziti na gospodarstvo županije, što upućuje na oslanjanje na pojoprivredu. Kako je moguće živjeti od poljoprivrede i na njoj temeljiti razvoj ako je Hrvatska jedan od većih uvoznika hrane i poljoprivrednih proizvoda?
Svaka se politika svodi na postizanje osnovnih ljudski potreba – svi želimo biti prehrambeno i energetski neovisni. A snažna, dobro organizirana i podupirana poljoprivreda to ostvaruje. Nema dvojbe da vrijeme koje je pred nama pruža mogućnosti našoj županiji da snažeći poljoprivredu snaži svoju gospodarsku poziciju. Baš zbog toga radimo na organiziranju poljoprivrednih proizvođača, pomažemo im kod kandidiranja na EU izvore, radimo na projektima navodnjavanja jer su oni preduvjeti za nove investicije, za nova zapošljavanja, za veće i sigurnije prinose. Hrvatska je zbog niza razloga uvoznik hrane, ali vjerujem da će u skoro vrijeme to biti značajno smanjeno i da ćemo po pitanju hrane postati neto izvoznik.

Razvoj županije temeljite na velikim infrastrukturnim projektima. Je li to dovoljno za razvoj jedne županije?
Ključ razvoja ne samo ovog kraja, već i cijele Hrvatske su strateški projekti, a nositelji svih strateških projekata su javna poduzeća, ministarstva i Vlada Republike Hrvatske. Nažalost, mnogi projekti koji se odnose na Vukovarsko-srijemsku županiju su zaustavljeni u mandatu ove Vlade. Uz projekt Višenamjenski kanal Dunav-Sava, zaustavljen je i projekt proširenja Luke Vukovar, izgradnja obilaznice  oko Vinkovaca i Vukovara, spajanje Iloka s autocestom. Zatim je zaustavljena i izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i projekt gradnje termoelektrane snage 400 mW u Vukovaru. Naš razvoj ovisi upravo o tim strateškim projektima i smatram kako je odnos Vlade prema korištenju sredstava  iz europskih fondova vrlo loš u cijeloj Hrvatskoj. Također je važno nastaviti raditi na privlačenju investitora koji će uvoditi nove tehnologije, jačati ljudske kapacitete, a poglavito upravljačku strukturu u gospodarstvu, kao i udruživanje poljoprivrednih proizvođača, drvoprerađivača i drugih sa osnovnom svrhom stvaranja konkurentnih proizvoda za domaće i strano tržište. Naravno, raditi ćemo i dalje na boljoj valorizaciji zemljopisnog i prometnog položaja, turističkih,  kulturnih i drugih projekata održivog razvoja. Provedbom spomenute razvojne Strategije, kao i dodatnim jačanjem ljudskih potencijala, uz  nužnu podršku i kvalitetnu potporu Vlade RH, možemo uspjeti prevladati tešku situaciju i doprinijeti  gospodarskom i svekolikom razvoju županije. 

Hrvatska se voli pohvaliti da je podunavska zemlja, ali čini se da ne koristi dovoljno potencijale ove duge i široke rijeke. Slažete li se s tim?
Dunav je naš potencijal koji je, sasvim sigurno, nedovoljno iskorišten. U odnosu na druge zemlje članice EU-a kod kojih je promet na unutarnjim plovnim putovima jedan od nositelja razvoja cjelokupnog prometnog sustava, a samim time i razvoja gospodarstva, u Republici Hrvatskoj, unatoč činjenici da smo podunavska zemlja, taj potencijal je gotovo potpuno neiskorišten. Smatram da u dovoljnoj mjeri nije prepoznata ni važnost Višenamjenskog kanala Dunav-Sava, koji je jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za razvoj riječnog i kombiniranog prometa te razvoj poljoprivrede i vodnog gospodarstva. Nažalost nije dovoljno iskorišten ni turistički potencijal Dunava, a koji bi također mogao biti jedna od važnijih gospodarskih grana. Vukovarsko-srijemska županija sa svojim okruženjem – poljoprivrednim površinama, vinogradima, lovištima, na značajnom međunarodnom plovnom putu i graničnom prijelazu prema Istoku, bogata kulturnom baštinom sa jedinstveno očuvanim krajolikom, posjeduje značajan potencijal za razvoj gospodarstva i turizma, čemu treba poticaja za pokretanje. Rijeka Dunav ima veliku stratešku važnost i potrebno je uložiti zajedničke napore kako bi se situacija promijenila na dobrobit svih nas.

Jedan od najvećih problema s kojima se susreću lokalne jedinice u Hrvatskoj je nedostatak stručnog kadra za rad na europskim fondovima. Imate li vi isti problem i zašto? 
Vukovarsko-srijemska županija je ocjenjena kao županija koja najviše ulaže u ljudske resurse za pripremu i provedbu EU projekata što pokazuje kako je stupanj  razvijenosti tek u manjoj mjeri povezan s uspjehom u korištenju EU fondova. Priprema i provedba razvojnih projekata jedna je od najznačajnijih aktivnosti Vukovarsko-srijemske županije i predstavlja važan instrument poticanja regionalnog, posebice gospodarskog razvoja. Županija maksimalno koristi svoje resurse kako bi osigurala što je više sredstava iz EU fondova, posebice u području razvoja poduzetništva i investicijske klime, razvoja ljudskih resursa i povećanja zapošljavanja, te razvoja ruralnih područja. Na području Vukovarsko-srijemske županije sustav za pripremu i provedbu EU projekata gradi se još od 2005. godine kada je osnovan Upravni odjel za međunarodnu suradnju i regionalni razvoj te kada su se počele osnivati razvojne agencije. Danas možemo reći kako na našem području postoje administrativni kapaciteti za pripremu i provedbu EU projekata kroz razne institucije od Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije HRAST, tvrtke Eko-sustav, Ureda za međunarodnu suradnju TINTL, Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara, Razvojne agencije grada Vukovara VURA, Agencije za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA, Lokalne agencije za razvoj općine Drenovci VJEVERICA, Razvojne agencije Gradište, Otočke razvojne agencije, također imamo niz aktivnih udruga koja su već dobila EU sredstva te tri novoosnovane Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) koji će kroz LEADER program dati podršku ruralnom razvoju našeg područja. Moram naglasiti kako nam je cilj kontinuirano educirati i osposobljavati nove ljude koji će moći raditi na pripremi i provedbi EU projekata pogotovo sad kada smo postali dio europske obitelji i kada imao priliku za povlačenje značajnih sredstava iz EU fondova. 

Prema američkom sociologu Richardu Floridi, lokalne jedinice koje imaju kreativnu i školovanu radnu snagu, visoke tehnološke potencijale i tolerantno stanovništvo, raspolažu znatno većim potencijalom privlačenja nove i održavanja postojeće gospodarske aktivnosti od lokalnih jedinica kojima nedostaje neka od te tri komponente. Ukoliko to promatramo na taj način, smatrate li da ste zahtjevom za neuvođenjem ćirilice u Vukovar zapravo poticali na netolerantnost, a time i usporavanje oporavka?
Činjenica je kako rane tragedije Vukovara nisu zarasle, nisu odgovarali zločinci za zločine što su ih počinili. Donošenje ishitrenih odluka, a ne sagledavajući situaciju u Vukovaru, vraćanje je koraka unazad. Sigurno kako još nije vrijeme uvođenja dvojezičnosti u Vukovaru jer nisu stvoreni uvjeti za to. Sve ovo je skretanje pozornosti od najvažnijih  problema a to je nezapamćena nezaposlenost, koja i dalje raste, loša poduzetnička klima, ne provođenje zakona bitnih za naše građane- Zakona o regionalnom razvoju, Zakona o PPDS-a i dr., te nedostatak investicija  i zapostavljanje naše županije u svim oblicima od strane Vlade RH. Dosljedna primjena Zakona u ovo trenutku je ispunjenje zakonske forme i međunacionalne odnose neće unaprijediti niti unaprijediti kvalitetu života na ovim prostorima, što nam je svima zajedničko.

Kako komentirate sve glasnije zahtjeve za ukidanje županija i stvaranja nekoliko regija?
Smatram kako treba racionalizirati i bolje organizirati način funkcioniranja javne uprave, kako bi bila efikasnija. Potrebna je ozbiljna i kvalitetna analiza, kao i široka javna rasprava kako bi na temelju istih definirali najbolje i najučinkovitije rješenje. Treba definirati koju vrstu javnih poslova tko obavlja i odakle će se oni financirati, kako ne bi došlo do preklapanja pojedinih javnih poslova. Dobra osnova za raspravu je spajanje Županija i Ureda državne uprave, kao što je i funkcioniralo do 2001. Hrvatska zemlja je visoko centralizirana i potrebno je izvršiti decentralizaciju u donošenju odluka, ali i financijskih sredstava.  

Odnos države prema Slavoniji

Vukovarsko-srijemska županija jedna je od najsiromašnijih administrativnih jedinica u Hrvatskoj iako ima prilično veliki potencijal. Zašto je tome tako jer rat je završio prije 20 godina?
Negativna kretanja gotovo svih relevantnih ekonomsko-financijskih pokazatelja na razini države itekako su imale utjecaj na gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije. Smanjena je industrijska proizvodnja, obujam građevinskih radova, porasla je nezaposlenost,te proračunski deficit. Problema ima u svim sektorima gospodarstva, posebno u poljoprivredi i građevinarstvu. Što se tiče poljoprivrede kao ključne gospodarske grane u našoj županiji, situacija je izuzetno teška. Vlada Republike Hrvatske nema strateške odrednice za razvoj poljoprivrede. Brojni proizvođači su nažalost propali, te bi ubrzo mogli propasti i oni koji su do sada radili i bili uspješni. Činjenica  je kako su gotovo sve slavonske županije pri dnu razvijenosti u Republici Hrvatskoj zbog nepovoljne strukture u gospodarstvu. To se ponajviše odnosi na visok udio primarnog sektora nauštrb proizvodnje proizvoda više dodane vrijednosti. U realnom sektoru rast zaposlenosti, prije svega, ovisi o poduzetniku bez čije inicijative širenja i jačanja nema ni stvaranja novih radnih mjesta niti učinkovitog tržišta rada. Županija, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, stvara institucionalne preduvjete za povećanje mogućnosti zapošljavanja mladih. Prije svega se to odnosi na razvojne agencije, koje pružaju usluge dodatne edukacije nezaposlenim (izrada poslovnih planova, priprema EU projekata itd) i poduzetničke inkubatore koji pružaju mogućnost povoljnog "smještaja" u prvim godinama poslovanja. Županija potiče i potpomaže i udruživanje, odnosno različite asocijacije, poput clastera ili zadruga, jer na globalnom tržištu ne možemo nastupati pojedinačno. Država je ta koja mora imati osmišljenu razvojnu politiku te, prije svega, kao poduzetnik ulaziti u one investicije koje će pridonijeti bržem razvoju pojedinih krajeva. Rješenje se traži i Županija je aktivna u radu svih ministarstva, no pozitivnih povratnih informacija ima jako malo. Nisam zadovoljan odnosom državne vlasti ne samo prema županije, nego i prema cijeloj Slavoniji.