Urušava se proizvodnja, izvoz pada, a uvoz raste. Ovo je gruba istina o stanju u sektoru mljekarstva, koja negativne podatke sije godinama, posebice nakon 2009. godine koja ostaje zapisana kao rekordna ne samo u otkupljenim količinama mlijeka već i po proizvodnji te izvozu mliječnog asortimana.
Prema statističkim podacima gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, u 2014. naspram 2009. otkup mlijeka manji je 23 posto, pao je na 522 tisuće tona. Negativan učinak ima i ukupna proizvodnja mliječnog asortimana, u 2009. iznosila je 471 tisuću tona, prošle godine spustila se na 372 tisuće tona. U strukturi asortimana rasla je samo proizvodnja sira, 14 posto, na 31.856 tona.Na listi uvoznih artikala sve brojke su značajno narasle, dok se za uvoz sirovog mlijeka može ustvrditi da je 'eksplodirao'.
Tijekom 2009. uvezene su 3283 tone sirovog mlijeka, u 2014. uvoz je skočio na 99.435 tona. Tome su kumovali nestabilnost sektora, uzrokovana konstantnim padom otkupne cijene mlijeka, uz paralelno značajno poskupljenje svih ulaznih troškova zbog čega su brojna gospodarstva napustila proizvodnju, te liberalizacija tržišta ukidanjem carina po ulasku RH u EU. Uvoz mliječnih proizvoda, opominju iz Croatiastočara, kontinuirano raste posebice u godinama nakon ulaska u članstvo EU, a izvoz bilježi pad. Tako je u 2014. ostvarena najveća negativna izvozno-uvozna bilanca, izražena kroz ekvivalent mlijeka ona iznosi gotovo 280.000 tona što je udio od 54 posto u odnosu na otkup mlijeka vezan uz 2014.
Vrlo visoki rast ostvaren je na uvozu sira, sa 10 tisuća tona iz 2009. na više od 17 u 2014. kada su domaće tvrtke proizvele 31,8 tisuća tona. Kada uvoz dosegne više od 55 posto lokalne proizvodnje što je slučaj kod sira ili 70 posto kod maslaca mjerodavne državne adrese morale bi intervenirati. Ruski embargo na uvoz hrane iz EU potopio je planove mljekarske industrije u RH kroz golem uvoz sira, maslaca, te ugušćenog i mlijeka u prahu po damping cijenama. Lani smo proizveli 737 tona mlijeka u prahu, uvezli 4041.Izvoz je u spomenutom razdoblju mahom u minusu, mliječnog asortimana smanjen je sa 43 na 25 tisuća tona (58%), konzumnog mlijeka sa 21,6 tisuća tona na 10,9 te sirovog mlijeka sa 12.963 tona iz 2009. na tek 1084 tone prošle godine.
Kako zaštititi proizvođače
Aktivirati članak 37.
Pojave li se unutar tri godine od pristupanja u EU poteškoće koje mogu izazvati ozbiljno pogoršanje u nekom sektoru Hrvatska može tražiti odobrenje za zaštitne mjere u svrhu popravljanja stanja i prilagodbe sektora, stoji u pristupnom ugovoru. Iako upravo mljekarstvo vapi za takvom zaštitom, Vlada ostaje i gluha i nijema.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ovaj tekst me podsjetio na jednu dječu pjesmicu: “Svi su ljudi rekli da su vuka pekli. A samo je jedan rekao da im je utekao”. Samo sam jednom do sada od jednog jedinog poljoprivrednika čuo sa TV ekrana da je EU upropastila hrvatsku poljoprivredu. Viewer je sve dobro objasnio ali tu nedostaje još jedan važan faktor: kontekst. Sve da se i napravi što je on rekao kontekst članstva u EU će to više nego rasturiti. Izlaz je izlazak iz EU i devalvacija i tek na toj osnovi će ono o čemu govori viewer dati efekte.
Inače zainteresirane upućujem da prouče poreznu politiku Marije Terezije. Tada je (relativno) najveći porez plaćao seljak sa samo jednom kravom; onaj sa dvije više, onaj sa tri još više a onaj sa četiri ili više nije plaćao – ništa. Tko ne razumije zašto bolje da se drži podalje materije ekonomskih zakonitosti i logika. Da je većini ljudi u Hrvatskoj to jasno, ne bi nikada ušla u EU.
Inače zašto je Austro Ugarska bila toliko uspješna u industrijalizaciji ovih prostora i zašto je na njima toliko toga napravila i sagradila (svaki veći otok je imao tvornicu sardina i sve su radile) je naravno kompleksna materija.
Ali njena porezna politika je predmet divljenja stručnjaka i dan danas.
… Iako upravo mljekarstvo vapi za takvom zaštitom, Vlada ostaje i gluha i nijema.
A tko bi to trebao platiti, gospodjo Babic? Porezni obveznici? Najbolja zastita nasih proizvodjaca mlijeka je, proizvoditi preko 9000 kg mlijeka po kravi godisnje, a ne manje od 6000 kg, samo tako se stiti mljekarstvo. Jasno je meni, da je lakse soliti pamet i pisati pamflete, nego napraviti jednu malu SWOT-analizu, na osnovu koje bi bilo jednostavno vidljivo, da ce jos nekoliko tisuca, mahom sitnih proizvodjaca mlijeka, propasti. Samo da vas utjesim. Taj proces konsolidacije su dozivjele sve clanice EU-a.
Glavni problem. Mliječnih stada su premale da bi se ekonomski održiv. U 2013. godini prosječna veličina stada je 6, to treba da bude 60 (i više, za dugoročni opstanak). Svaka economska politika bez ciljem postizanja ova s vremenom je rasipanje resursa.
Uključite se u raspravu