Paket mjera koje je Vlada pripremila kako bi pokušala uvjeriti Europsku komisiju da ima plan za ublažavanje prekomjernih neravnoteža i smanjenje deficita pokazao se, kako se i očekivalo, nedovoljnim. Potreban je "dodatni fiskalni napor od oko 0,4 posto BDP-a", poručio je povjerenik Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici nakon susreta s ministroma Borisom Lalovcem i podpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem.
Za Vladin dvojac poruka o potrebi da se iznađe prostor za dodatnih 1,3 milijarde kuna sužavanja deficita sigurno je sve prije nego neočekivana, a i s kratkim rokom su unaprijed računali. Kompletiran paket programa reformi i fiskalne prilagodbe Komisiji treba proslijediti već za tjedan dana. Vlada bi, dakle, već na ovotjednoj sjednici morala odlučiti o tome. Za čim će posegnuti? O tome bi lakše bilo govoriti kad bi se malo preciznije znalo što je sve bilo u paketu s kojim su Lalovac i Grčić išli u Bruxelles. No, Vlada je informacije puštala parcijalno i na kapaljku – od najava rezova u raznim agencijama i zavodima do čvršće kontrole i ograničavanja jamstava i potpora javnim poduzećima – pa zapravo nije jasno ni koliko je iznosila fiskalna prilagodba koju su pokušali progurati (milijardu i pol? dvije?).
Ono što se s obzirom na izborno ozračje u Vladi u pogledu "dodatnog fiskalnog napora" čini izglednim je da će to ipak biti "alibi potezi", i to uglavnom na prihodnoj strani. U to se, primjerice, uklapaju najave povećanja naftnih trošarina. "Zgodno je s trošarinama što bi se početkom jeseni, odnosno kad se približe izbori, čak mogle i vratiti na staro", kaže jedan ekonomist s iskustvom u politici. Trošarine, međutim, mogu namaknuti dodatnih nekoliko stotina milijuna pa naš sugovornik smatra kako bi Vlada, ako EK baš nije inzistirao na strukturnim mjerama, u najvećoj mjeri "dodatni fiskalni napor" mogla napraviti tako da jače zagrabi u povlačenje dobiti (pretežito) državnih poduzeća.
Planom proračuna, naime, planirani su prihodi od imovine (dividende, udjeli u dobiti, koncesije) u ukupnom iznosu 2,5 milijardi. To je nešto manje nego što je uprihodila lani, kad je primjerice, od državnih kompanija (i institucija poput HNB-a) povukla nevelikih milijardu kuna. Državnim tvrtkama u Vladi ionako spočitavaju da su im ostavili zarade, a da se to baš nije odrazilo na rast investicija. Sve u svemu, čini se da malo tko računa na iole ambicioznije zahvate Vlade. "Bojim se da nakon slučaja automobilskih tablica ne možemo ozbiljno raspravljati o reformama i fiskalnim naporima", kaže nezavisna zastupnica Martina Dalić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.državne tvrtke podignu cijenu svojih proizvoda ili usluga, tako jače zagrabe u džepove građana, zatim Lalo ministar, kako nema drugog rješenja jače zagrabi u njihove profite, kako bi podijelio svojim uhljebima, začarani krug na račun građana i dalje funkcionira, da li bih ja mogao tako biti ministar nekoliko preostalih mjeseci
Sada će opet novac uzeti od građana kroz trošarinu na naftne derivate. A ne bi strankama smanjili dotacije iz preoračuna, ili crkvi koja je prebogata. Pogledajte kakva kola voze pojedini župnici. Kada će klonačno porez na nekretnine, koje se ne koriste. Ako nije pripremljen model (namjerno), možwe se još ove godinwe uzeti aproksimativna akontacija. Vlada će naći opet izgovor da to zato i zato nije moguće. Trbala bi smanjti porez na dohodak na minimalce i male plaće, čime bi opet povećali potrošnju garađana (i PDV) i sniziti stopu PDV na prehran- bene proizvode,a povećaju opću stopu PDV-a.
Za početak ukiniti poticaje, evo npr. Vesna je bratu Zokiju Pusiću dodijelila 300 000kn. Za što je otišao taj novac? Za štafetu mladosti ili kuću cvijeća? Molim detaljan popis novca koji odlazi za kojekakve udruge. Isto tako popis i troškove državnog kartičnog poslovanja.
Sumnjam da će lupiti onima po kojima bi trebalo jer su oni zaštićeni. Stradati će oni koji jedva opstaju.
Uključite se u raspravu