Uvoz je prošle godine stisnuo omču i na mesnim prerađevinama koje su proteklih više od deset godina bile perjanica izvoznih bilanci u stočarsko-mesnom sektoru.

Prema podacima Croatiastočara uvoz mesnih prerađevina u 2014. iznosio je 15.200 tona i prvi je puta za dva posto nadmašio učinak izvoza. Time je zapečatio ukupan negativni rezultat sektora, budući da uvoz svinjetine, govedine, te mesa peradi kao i žive stoke godinama prelazi količine koje hrvatski proizvođači uspijevaju istodobno plasirati na izvozna tržišta. Jedino su mesne prerađevine do lani bilježile pozitivan trend, a onda su i one izgubile taj status. Malo je reći da statistika koju su, za razdoblje od 2009. pa zaključno s rezultatima iz 2014. godine prikupili u Croatiastočaru, vrvi crnim brojkama, prepunim pesimizma. Stočarstvo je, i na njega naslonjena mesna industrija, kraljica poljoprivredno-prehrambene proizvodnje svuda osim u Hrvatskoj.

Za ilustraciju problematike dovoljno je izdvojiti nekoliko brojki. Lani je mesnih prerađevina kroz izvoz prodano 12.413 tona što je tek 65 posto od izvoza ostvarenog u 2013. dok je istodobno uvoz rastao 27 posto, na već spomenutih 15,2 tisuća tona. Ili, tijekom 2012. uvezeno je 50.588 tona svih vrsta svinjskog mesa, a 2014. čak 81.220 tona! Međutim, ne zabrinjava samo ekstremni rast uvoza svinjetine, već i podatak da je klaonička industrija RH u 2014. obradila tek 68.558 tona svinjetine. Svih prethodnih godina proizvodnja svinjetine bila je veća od uvoza za 15 do 34 tisuće tona. Nadalje, između 2012. i 2014. gotovo je udvostručen i uvoz svježeg goveđeg mesa, sa 6455 na 12.001 tonu. Promatrajući 2012. kao punu godinu prije ulaska RH u EU i 2014. kao prvu godinu cjelovita članstva uvoz svinjetine veći je za golemih 61 posto, goveđeg mesa za 52 posto, a mesnih proizvoda za 22 posto.

Spomenute brojke svjedoče da je ovaj sektor na zajedničko europsko tržište stupio potpuno nepripremljen. "Još uvijek nemamo strategiju dugoročna razvoja stočarstva niti razrađeno sustavno financiranje sektora, proizvodni troškovi iznimno su visoki, a bankari su kredite opteretili skupim kamatama," niže direktor Croatiastočara Branko Bobetić neke od uzroka poražavajućeg stanja u tovu stoke i proizvodnji mesa. Podsjeća i na tradicionalne probleme koji značajno ugrožavaju budućnost nacionalnog stočarstva, ali od njih ne odustajemo. Junad iz uvoza bila je u prosjeku teža oko 15% nego domaća. Farmeri iz razvijenih članica EU rezerve crpe upravo kroz povećanje tovne težine, s jednom glavom nude više mesa i povećavaju konkurentnost.
 

Hrvati su po službenim podacima tijekom 2014. pojeli oko 60.000 mladih telića, od kojih je 70 posto bilo iz domaćeg uzgoja i to najkvalitetnije simentalske pasmine, umjesto da su ostavljeni u tovu. O broju teladi zaklane u sivoj zoni, kaže, može se samo nagađati. "Francuzi su svojedobno takvu praksu suzbili uvođenjem trošarina na teletinu, kod nas svi gledaju i šute, od veterinara do klaoničara, nikako ne možemo postići konsenzus," ističe Bobetić i upozorava da takva praksa negativno utječe na smanjenje i broja krava i proizvodnju mlijeka. O pesimizmu u sektoru svjedoče i podaci da je tijekom 2013. uvezeno 95.775 tona svih vrsta mesa, a kroz izvoz prodano 10.428 tona.

Prošle godine uvoz je rastao na gotovo 120 tisuća tona, izvoz na 14,7 tisuća tona. Na tom tragu su i podaci o mesu peradi. Purećeg mesa 2009. proizveli smo 12.858 tona, a uvezli 1948 da bi 2014. proizvodnja pala na 9500 tona, a uvoz skočio na 5315 tona. Kod piletine 2009. svaku tona uvoza pratilo je pet tona proizvodnje na domaćim farmama, lani je proizvodnja iznosila 49,6 tisuća tona, a uvoz 16,1 tisuću tona. Između 2009. i 2014. izvoz je ipak rastao, kod svinjetine sa pet na 3346 tona, kod goveđeg mesa sa 3351 na 4188 tona. Ovi detalji ilustriraju da 'konja' za utakmicu na zajedničkom europskom tržištu imamo, no da bi mogao postizati dobre rezultate nužan je radikalni zaokret u odnosu na (ne)poljoprivrednu politiku koju danas imamo.