Iz Hrvatskog ceha zaštitara (HCZ) objavljeno je u utorak kako su neugodno iznenađeni stavom i odlukom Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kojom se kažnjava sedam zaštitarskih tvrtki zbog dogovaranja cijena usluga, "jer ne postoje činjenice i dokazi o udruživanju u kartel, niti dogovoru o minimalnim cijena usluga privatne zaštite".

Aagencija je prošlog tjedna objavila kako je tvrtkama Sokol Marić, AKD-Zaštita, Securitas Hrvatska, Klemm Sigurnost, Bilić-Erić, V GRUPA i Arsenal-Ivezić odredila kaznu u ukupnom iznosu od 5,32 milijuna kuna zbog narušavanje tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenih horizontalnih sporazuma, odnosno kartela.

Riječ je o tvrtkama čiji su predstavnici 23. listopada 2013. sudjelovali na sastanku na kojem su, kažu iz AZTN-a, dogovorili minimalnu cijenu usluga privatne tjelesne zaštite od 32,52 kune. Taj dogovor, drže u Agenciji, ima sve elemente kartelnog sporazuma i smatra se teškom povredom propisa o tržišnom natjecanju, jer njime poduzetnici, "svjesno i namjerno, međusobnu konkurenciju pretvaraju u suradnju, čime izravno štete interesima potrošača".

Za izrečenu kaznu iz HCZ-a ističu da je "drakonska i nezabilježena u povijesti djelovanja AZTN-a, posebice jer se temelji isključivo na novinskim člancima, što smatramo neutemeljenim".

"U prilog tome da dogovora nije ni bilo govori drastičan pad prihoda, cijena i plaća, što je mnoge zaštitarske tvrtke odvelo u predstečajne nagodbe, stečaj, a da pri tome, koliko raspolažemo informacijama, AZTN nije pokrenuo niti jedan postupak protiv tvrtki koje nelojalnom konkurencijom, damping cijenama narušavaju tržišnu utakmicu. Također, nije poduzet niti jedan korak da se iz tržišne utakmice isključe oni koji ne plaćaju zaposlenike, dobavljače, obveze prema državi u vidu poreza i doprinosa, već neometano svojim aktivnostima dodatno urušavaju tržište", navode iz ceha zaštitara.

U svom se priopćenju osvrću i na sporni sastanak iz listopada 2013. te navode da je riječ o neformalnom sastanku u organizaciji časopisa Zaštita, na kojem se raspravljalo o stanju na tržištu, formiranju strukovne Zaštitarske komore, i dr.

"Na ovom sastanku nije bilo govora o ničem novom što ranije nije bilo izrečeno i poznato javnosti, korišteni su relevantni podaci iz Analize HCZ-a, koji se baziraju na podacima Fine te se s obzirom da je Hrvatska članica EU govorilo o novim direktivama i kako se što bolje i kvalitetnije pripremiti za njih", kažu iz HCZ-a.

Naime, pojašnjavaju, prosječna neto satnica u privatnoj zaštiti dvostruko je niža od državnog prosjeka, odnosno tek je nešto viša od minimalne, a ulaskom Hrvatske u EU pojačali su se trendovi da privatne zaštitarske tvrtke preuzimaju poslove poput zaštite kritične infrastrukture, zračnih luka i drugih poslova od značaja za sigurnost osoba i imovine, što govori o potrebnoj razini stručnosti, kvalitete, odgovornosti koji se postavlja pred zaštitare u obavljanju njihovih poslova.

"Ugovaranjem poslova po kriteriju najnižih cijena u preko 99 posto slučajeva, potiče se nelojalna konkurenciju i ruši kvaliteta usluga. Tvrtke u takvoj nelojalnoj utakmici, da bi opstale primorane su ne ispunjavati zakonske odredbe, kolektivne ugovore, isplaćivati zaposlenicima minimalne plaće", navode iz HCZ-a.