Ministar financija Boris Lalovac u četvrtak je, komentirajući najnovije procjene Hrvatske narodne banke (HNB) o mogućnosti vrlo blagog gospodarskog pada u tekućem tromjesečju, istaknuo najnoviji podatak o rastu izvoza u prva dva mjeseca, kao i nastavak rasta osobne potrošnje, zbog čega smatra kako treba još neko vrijeme pričekati za detaljniji uvid u gospodarstvo.

Hrvatska narodna banka u srijedu je objavila kako miješani signali koje daju visokofrekventne serije upućuju na nastavak stagnacije ekonomske aktivnosti početkom 2015. godine. Kako je priopćeno iz HNB-a, poboljšanje uvjeta financiranja i zadržavanje cijene nafte na niskim razinama trebali bi u nastavku godine povoljno djelovati na gospodarsku aktivnost, iako HNB-ova modelska brza procjena BDP-a temeljena na parcijalnim dostupnim podacima pokazuje mogućnost vrlo blagog tekućeg pada u prvom tromjesečju.

"To su prvi pokazatelji HNB-a, vidjet ćemo. Evo, izvoz je u prva dva mjeseca pozitivan, vidjet ćemo kad izađu detaljniji podaci, pa ćemo biti pametniji. Ono što me veseli je da se osobna potrošnja, a znate da smo išli s poreznim promjenama i da je ona veliki generator rasta, počinje pomalo stabilizirati. Bilo što pozitivno u osobnoj potrošnji znači nekakav mali oporavak, a industrija i izvoz znamo da su volatilni, ali ćemo pričekati još koji dan i vidjeti konkretno", izjavio je Lalovac odgovarajući na upit novinara nakon sjednice Vlade.

Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak da je hrvatski robni izvoz u prva dva mjeseca ove godine bio 4,1 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, dosegnuvši 12,12 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz smanjen 2,7 posto, na 18,8 milijardi kuna.

Odgovarajući na upit o paketu reformi koje Vlada mora poslati u Bruxelles, Lalovac je istaknuo da je s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem dobio zadatak da pronađe gdje se može uštedjeti od 500 milijuna do milijardu kuna.

"Sad se vraćam u Ministarstvo, pa ćemo češljati po proračunu. Dat ćete mi još malo vremena, da ipak to što mi sad pročešljamo odobri premijer, ali mislim da ćemo ići s nekim paketom do 2 milijarde kuna prema Bruxellesu. I to ne samo kroz spajanje agencija, nego će to biti i uštede u centralnom proračunu", izjavio je Lalovac.

Vlada je u Bruxelles već poslala prvi set mjera iz Plana reformi prošloga tjedna, a ministar Lalovac zajedno s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem u nedjelju i ponedjeljak ima sastanak s povjerenikom Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem.

Dan ranije Lalovac je izjavio da bi umjesto 12,8 milijardi kuna, prošlogodišnji proračunski deficit mogao bi iznositi između 16 i 18 milijardi kuna. Točna brojka znat će se do kraja travnja, kada će se dobiti prvi izračun prema novoj metodologiji Eurostata ESA2010. Umjesto prema 'cash' principu, kako je Lalovac pojasnio, prema novoj metodologiji u deficit se računaju dugovi javnih poduzeća, čak i jamstva koje je Vlada dala nekim poduzećima, npr. HŽ Cargu, ali i neki dijelovi javno privatnog partnerstva, pa bi tako u deficit mogli ući i izdaci za Zračnu luku Zagreb.

Ministar financija i u četvrtak je istaknuo da su najveći rizik javna poduzeća. "Jer, kad vam padne milijardu kuna jamstava od HŽ Carga, milijardu od HŽ Putničkog prijevoza, za izgradnju Zračne luke Zagreb…to su tri-četiri milijarde kuna koje ne možete pronaći u centralnom proračunu i to je ono sa čime ćemo ići prema Komisiji, da ograničimo rast javnog duga i deficita iz javnih poduzeća", kazao je Lalovac.