U Bosni i Hercegovini ove se godine očekuje urod malina od oko 10.000 tona, a voćari već tri godine bilježe značajno povećanje proizvodnje voća koje lako pronalazi kupce, najviše u inozemstvu. Oko 90 posto ukupnog uroda malina iz BiH izvozi se u zemlje Europske unije, Švicarsku i Sjevernu Ameriku, dok se ostatak koristi za domaće tržište i BiH prerađivačke kapacitete.

Prema izvještaju USDA – National Agricultural Statistics Service za 2014. godinu, BiH zauzima visoko dvanaesto mjesto u svijetu po proizvodnji i izvozu maline. Najviše nasada malina ima na području bijeljinske regije, oko 315 hektara. Ljubiša Alempić, predsjednik Vilameta, udruge malinara Bratunca, Srebrenica i Milića, za Nezavisne novine je rekao da je proizvodnja malina i na području podrinjske regije iz godine u godinu sve veća.

Isplativo ulaganje
"Na području ove regije ima oko 150 do 200 hektara zemljišta pod malinama i kupinama, te oko 1500 proizvođača", naveo je Alempić, dodajući da se sve veći broj poljoprivrednih kućanstava odlučuje na uzgoj malina. Prema njegovim riječima "tržište vapi za dobrom malinom", a otkupne cijene u BiH su dobre. U posljednje dvije godine cijena po kilogramu malina ne pada ispod 3 KM, a od tri dunuma (tri tisuće četvornih metara) pod malinama, što je oko tri tone uroda, četveročlana obitelj može solidno živjeti. Samo s područja Bratunca otkupljivači malina prošle godine izvezli su oko 3000 tona u skandinavske zemlje. Malinari navode da je ulaganje u proizvodnju bobičastog voća najrentabilnije jer sva sredstva koja se jedne godine ulože na podizanje nasada, otplate se sljedeće godine prodajom uroda.

Već naredne godine proizvođač ima zaradu. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS podržavaju podizanje nasada bobičastog voća tj. malina, kupina i jagoda, na minimalnoj površini od 0,1 hektar po vrsti voća. "Visina subvencija je do 30 posto od ukupno uloženih sredstava u proizvodnju", kaže Aleksandra Gavrić-Rožić iz Službe za odnose s javnošću resornog ministarstva, koje osigurava i poticaje za otkupljene jagode, maline i kupine. Visina premije za proizvedeno i prodano voće je do 15 posto od prosječne tržišne cijene po jedinici proizvoda. Za prošlu godinu isplaćeno je 670.522 KM poticaja za 740 malinara u RS, a poticaji za maline iznosili su 0,44 KM po kilogramu. Prema podacima navedenog ministarstva, u RS je pod plantažama malina oko 455 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Povećavanje proizvodnje
Zemljoradnička zadruga u Blagaju, kod Novog Grada, takođe uspješno vodi kooperativnu proizvodnju malina s voćarima i trenutno pod malinama ima 36 tisuća četvornih metara, a u planu je i povećanje proizvodnje. Ove godine očekuju oko 50 tona malina, a tržište je osigurano. Jedan od većih BiH izvoznika malina je tvrtka Klas koja je početkom godine počela s izvozom 20 tona malina u Japan. Klas je prošle godine otkupio 665 tona malina, kao i ostalog bobičastog i šumskog voća od domaćih proizvođača i sve je otišlo u izvoz. 

Srpski voćari

Proizvode 80.000 tona

Srbija je sa 80.000 tona treća zemlja u svijetu po proizvodnji malina. Uzgojem se bavi više od 40.000 voćara u 15 općina zapadne Srbije. Posljednjih godina pod malinama je više od 15.000 hektara, prosječan prinos je četiri tone po hektaru, ali ima slučajeva kada se uz primjenu agrotehničkih mjera, dobije i 30 tona. Najveći konkurent srpskim proizvođačima malina je Čile, ali Srbija zbog kvalitete na svjetskom tržištu postiže bolju cijenu.