Sisak je na trnovitom putu da iza sebe ostavi percepciju grada prljave teške industrije i okrene se novim tehnologijama i investicijama.

Novi ulagači već kucaju na vrata, a u gradu za njih pripremaju projekte vrijedne 10-ak milijuna kuna koji će već ove godine biti spremi za apliciranje za novac iz europskih fondova, poručeno je poduzetnicima s panela na Poslovnom uzletu grada Siska. Jedan od najvećih ulagača koji je otvaranjem Applied Ceramicsa u Sisak donio nove tehnologije iz Silicijske doline Darko Sertic istaknuo je da se ne smije dopustiti da se ugase desetljeća industrijske tradicije.  

"U Hrvatskoj nema grada kao što je Sisak, u kojem može istodobno postojati i kemijska industrija, prerada nafte, proizvodnja automobila i visoke tehnologije, no za to je potrebna infrastruktura", rekao je. Uz potpornu infrastrukturu na kojoj u gradu rade, Sertic kaže da su povezani sa školama i fakultetima čiji kadrovi prirodan nastavak karijere pronalaze upravo u Applied Ceramicsu. No, bi li investirao u Sisak da nije podrijetlom otamo? "Puno je lakše ulagati tamo gdje niste emocionalno vezani, primjerice, u Kinu. Dok ide, ide, ako ne, zatvorite. Ovdje ne može tako, ovdje me ljudi znaju od osnovne škole i projekt mora ići i kad je dobro i kad je loše", kaže uz smijeh Sertic.

Izraelska ideja u Sisku 
U sisački kraj investirao je i predavač na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, danas poduzetnik i poljoprivrednik Domagoj Hruška. On je vlasnik istoimenih staklenika, koji u sisačkom kraju na hidroponskoj tehnologiji proizvodi 1000 tona rajčica godišnje, a s još tri tvrtke udruženim snagama nastupa na tržištu. Na visokotehnološku proizvodnju inspirirao ga je posjet Izraelu, koji na površini veličine Slavonije i Baranje proizvodi dovoljno da prehrani 7,5 milijuna ljudi i uspijeva postići da mu uz to prvi izvozni proizvod bude voće i povrće. No, da poslovati nije lako svjedoči Adolf Cvanciger, jedan od oko 780 sisačkih obrtnika, ujedno predsjednik Udruženja obrtnika u gradu.

"U posljednjih 15-ak godina u potpunosti se promijenila struktura obrta u Sisku, danas su nam prvome mjestu usluge. Zbog propadanja industrije velik broj obrtnika je nestao, a samo je 400 radnji zatvoreno je zbog velikih trgovačkih centara. No, mi možemo biti potpora tehnološkim inovacijama i budućim industrijama koje će doći u Sisak", rekao je Cvanciger, čiji obrt zapošljava 40-ak ljudi. Dok se bori s percepcijom siromašnoga grada nekad uspješne teške industrije, u gradu se razvijaju poslovne zone i infrastruktura.

"Gledamo kako napraviti partnerstvo grada i poduzetnika da stvorimo poslovno okruženje, maknemo barijere i omogućimo im da se razvijaju. Grad je osigurao financiranje za 10-ak milijuna kuna projekata i oni su spremni za apliciranje za novac iz EU fondova ove godine. Nadamo se da će do 2017. najveći dio plana biti realiziran", rekao je Julije Katančević, direktor tvrtke Sisak projekti, produžene ruke grada.

Obrtnici i birokracija
Zahvaljujući relativno visokoj nezaposlenosti, ljudi nisu problem u Applied Ceramicsu, u kojem je prosječna dob zaposlenika 28 godina. Sertic će reći da je prije svega problem u mentalitetu jer se ranije razmišljalo na način "ako dobiješ posao u rafineriji, tamo ostaješ do penzije". To nije stimulativno za poduzetništvo, kaže, pa njegovi zaposlenici najprije prolaze šestomjesečnu obuku u Silicijskoj dolinini kako bi stekli željeni sklop razmišljanja za tu visokotehnološku industriju.

Premda su mu ljudi bili jedno od najvećih pozitivnih iznenađenja pri dolasku u Sisak, Hruška ističe da i proizvodnja hrane danas počiva na viskoj tehnologiji, no struka tu pomalo kaska, pa im je problem pronaći domaće visokoobrazovane stručnjake za hidroponsku proizvodnju. Kao najveći problem obrtnici će prstom najprije uprijeti u šumu propisa, koja je konstanta, neovisno o političkoj opciji na vlasti. "Prema nama se odnose kao da smo veliki divovi, zato danas u Sisku i ima upola manje obrtnika nego ranije. Ako obrtnik 10 sati na dan obavlja svoj posao, nema šanse da poznaje svu regulativu i zakonske propise.  

Primjerice, ako mi za obveze obrta jamčimo svojom imovinom, pa i imovinom baka i djedova, iako sada u nešto manjoj mjeri, a istodobno tvrtke ne, zašto onda imamo isti porezni tretman?", pita se Cvanciger. "Trebamo zakonski okvir koji bi nas doveo u ravnopravniji položaj. Treba shvatiti da mi nismo generatori problema u društvu već zdravo tijelo", ističe. Iako je i sam u mesnoj industriji, Cvanciger ne vidi konkurenciju u petrinjskom mesnom divu Gavriloviću."Žao nam je što Gavrilović nije još veći. Da jest, na tom bi se vlaku povezlo više obiteljskih poljoprivrednih gospodaratsva (OPG) i bilo bi to bolje za gospodarstvo", kaže taj sisački obrtnik.

Pozitivan stav 
A kako se kao, de facto, američki poduzetnik i to jedan od rijetkih, nosi s uvjetima poslovanja u Hrvatskoj? "Nisam u poziciji da bih puno proučavao: vodim se zdravom tržišnom logikom i novim tehnologijama, kojih ovdje još i nema. Kad bismo se isključivo bavili time što zakon dopušta ili ne, nikad ništa ne bismo počeli raditi. Gledam iz kalifornijske perspektive: važno je da se ljudi osjećaju slobodno, pa ako i dođe do pogreške, sve je to dio poduzetništva. Bez pozitivnoga gledanja ne možete biti poduzetnik", poručio je okupljenima Sertic.

Izjave sudionika:

Nastojimo otkloniti barijere i omogućiti poduzetnicima da se razvijaju
Julije Katančević, Sisak projekti

Prije se mislilo: s poslom u rafineriji, tamo si do penzije. za poduzetništvo To nije poticajno
Darko Sertic, Applied Ceramics

Ako obrtnik 10 sati dnevno radi svoj posao, nema šanse da poznaje sve zakonske propise
Adolf Cvanciger, Udruženje obrtnika Sisak

I proizvodnja hrane počiva na visokoj tehnologiji, no struka kaska i nedostaje nam stručnjaka
Domagoj Hruška, Hruška staklenici