Ovaj vikend Hrvatskoj, pogotovo Jadranu, donosi i prve veće ovogodišnje dolaske turista, kao i turističke chartere iz raznih zemalja s obzirom da se idući preduskrsni tjedan poklapa i sa školskim praznicima čime zapravo počinje razdoblje turističke predsezone od koje se kao i od uskrsnih blagdana očekuju pozitivni turistički rezultati.
Ministar turizma Darko Lorencin u petak je u Splitu na marginama The Economist konferencije izjavio novinarima da su najave za uskrsne blagdane s većine stranih tržišta za Hrvatsku optimistične, kao i za ostatak sezone.
"Redovno pratimo stanje bukinga i druga kretanja na tržištima, glavni dio promocije i nastupa na sajmovima za ovu godinu je završen, a ovisno o kretanjima na tržištima marketinški ćemo reagirati i tijekom sezone tamo gdje će trebati uz gotovo stalnu online promociju po društvenim mrežama i drugim 'kanalima'", kazao je Lorencin.
U vezi dolazaka turista za uskrsne dane istaknuo je i da je "vrijeme još relativno dosta hladno te će se naša tržišta vjerojatno 'lomiti' između 'jadranskog zraka' i europskih skijališta".
Intenzivne akcije turističke konkurencije, Grčke, Turske i Španjolske, koje velikim snižavanjem cijena, i do 40 posto, 'mame' Nijemce, Britance i turiste s drugih tržišta u svoje zemlje, i većinom resorte s 'all inclusive' ponudama, ministar ni sada ni prije nije puno komentirao dodajući "mi imamo svoj put i vjerujemo u prednosti hrvatske turističke ponude te da to turisti prepoznaju".
Osvrnuo se i na rusko i ukrajinsko tržište s kojeg Hrvatska, kao i gotovo sve druge mediteranske zemlje, zadnje dvije godine, a tako će vjerojatno biti i ove, bilježe pad dolazaka turista.
"Pratimo situaciju u Rusiji, bili smo nedavno i na sajmu u Moskvi gdje smo i reorganizirali ured HTZ-a, i vjerujemo da će Rusi i ove godine doći u Hrvatsku jer neki njihovi touroperatori i dalje nude Hrvatsku", kazao je.
Ipak, čudi ga, kako je rekao, što ga novinari često i stalno u zadnje dvije godine pitaju za turiste iz Rusije, a ne pitaju za 'gubitak' i do 40 posto talijanskih turista u zadnje dvije godine koji su u ukupnoj strukturi dolazaka i noćenja uvijek bili među prvih pet u hrvatskom turizmu.
"Talijanski turisti su nam i dalje jako važni, puno njih se očekuje u Istri i na Kvarneru i za ove uskrsne blagdane, i moramo sve činiti što možemo i za to tržište koje se ove godine, nakon laganog lanjskog oporavka, opet malo zaustavilo u bukiranju putovanja, a slično je i u Poljskoj čije građane pak muči to što 30-40 posto kredita imaju u švicarskim francima pa se i oni sada teže odlučuju za putovanja", ističe Lorencin.
Istaknuo je kako mu je žao zbog tragedije zrakoplova Germanwingsa, kao i zbog nemira u Egiptu i Tunisu, što sigurno nije dobro za turizam, dodajući da se na žalost u svijetu stalno događaju i loše stvari.
Upozorio je i da nije dobro što se na terenu po Jadranu vidi još dosta 'kamiona i kopanja' odnosno raznih građevinskih i drugih radova na prometnicama i drugdje, poručujući svima da s time trebaju krenuti ranije i da o tome trebaju brinuti lokalne samouprave, mada, kako kaže, ima i radova koji se moraju odvijati, ali ih onda treba pravovremeno najaviti i upozoriti turiste na njih.
Lorencin o turističkoj suradnji u regiji
Sudjelujući na panelu The Economist konferencije u Splitu Lorencin je istaknuo važnost kruzing turizma za suradnju u regiji, kao i na nekim drugim proizvodima, poput onih vezanih za Dunav i promociju u čemu Hrvatska za daleka tržišta već surađuje sa Slovenijom.
Naglasio je i važnost upravljanja destinacijama podsjetivši i na tri ključne stvari koje treba napraviti prema marketinškoj turističkoj strategiji do 2020.
"Prvo je bitno osnažiti brend, potom suzbiti sezonalnost i naposljetku povećati potrošnju turista", kazao je ministar dodajući da se rast turizma može ostvariti u pred i posezoni.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu