Unatoč donošenju strategija i akcijskih planova protiv korupcije, Hrvatska je u posljednjih deset godina gotovo stalno na istom mjestu na ljestvici indeksa korupcije u svijetu, upozorili su danas zastupnici tijekom saborske rasprave o Izvješću o radu Antikorupcijskog vijeća od 1. srpnja 2013. do 15. srpnja 2014.

Iako su svi svjesni korupcije u Hrvatskoj, prema izvješćima koja su Antikorupcijskom vijeću podnosila državna tijela, čini se da takvih aktivnosti u njima nema. 

– Na svim ovim sjednicama u okviru tog djelokruga je Nacionalno vijeće raspravljalo i analiziralo i utvrdilo da su u ogromnoj mjeri sva državna tijela uključujući i ministarstva, DORH, USKOK, ispunila u zadanim rokovima one mjere koje su im bile naložene. Drugo izvan toga Nacionalno vijeće nema u svom djelokrugu izlaziti nego nadzirati i kontrolirati da li su te mjere predviđene akcijskim planom izvršene – pojasnio je predsjednik Antikorupcijskog vijeća Vladimir Šeks.

Naglasio je ipak da su u Vijeće dolazile različite pritužbe građana koji ukazuju na korupciju u pojedinim sektorima. 

– Sve te primjedbe i prijedloge i prijave prosljeđivali smo DORH-u, odnosno USKOK-u i zatražili da ispita, razmotri i da pokrene odgovarajuće kaznene postupke ukoliko ima mjesta i osnova u okviru svoga djelokruga i da nas povratno izvijesti o tome koje je procesne radnje poduzelo, što bi i napravili – kazao je Šeks.

DC-ova Vesna Škare Ožbolt dodala je da je zanimljiva činjenica da je " indeks korupcije, odnosno ljestvica na kojoj se Hrvatska nalazi praktički stalno ista". Prije 10 godina bili smo na ljestvici indeksa korupcije na 69. mjestu, a prošle godine Transparency international Hrvatska Hrvatsku je stavio na 61 mjesto. – Znači u 10 godina nismo se pomakli čak ni za 10 mjesta. Jesu li poduzete mjere dovoljno aktivne ili smo se samo utopili u birokratskom izvršavanju – zanima Škare Ožbolt.

Nezavisni Damir Kajin vjeruje da korupcije u Hrvatskoj ima isto ako ne i više nego prije tri godine, samo što se, naglašava on, ta korupcija spustila stepenicu niže. – Znači, prije Vlada, a sada sa Vlade na javna poduzeća, na lokalnu samoupravu, na komunalne službe – tvrdi Kajin koji predlaže ukidanje brojnih agencija jer one u pravilu službe samo za uhljebljivanje stranačkih kadrova, prijatelja i rodbine. – No tako se vjerojatno odmah može ukinuti i ovo Nacionalno vijeće. Što radi ovo Nacionalno vijeće? Imamo puno mjera po onoj valjda "puno babica, ali kilavo dijete" – predlaže Kajin.

Nezavisni Branko Vukšić pita koliko je ljudi osuđeno i koliko je imovine zamrznuto, pa zaključuje da se čini da je zamrznut "jedino moral".

– Korupcija je općedruštveno prihvaćena jer je to već postao model vladanja.187 agencija s vojskom od 26.000 zaposlenih potvrda je o političkoj korupciji u nas, jer su tamo uhljebi poput onog u agenciji koja je zaprimila jedne godine sedam predmeta, za pet je bila nenadležna, a dva nije uspjela riješiti – prisjeća se Vukšić.

Reformist Petar Baranović misli da "materijala" za zamrzavanje imovine ima u ekskluzivnijim zagrebačkim kvartovima, pa se u tom smislu založio to da se kao alat šefu USKOK-a, porezne inspekcije i drugih službi kupe bicikli, fotoaparati i bilježnice.

– Pa da se provozaju na potezu od Tuškanca preko Prekrižja na Pantovčak, snime sve vile koje vrijede desetke milijuna eura i neka hrvatskom društvu daju odgovor jesu li stečene pošteno, plaćene pošteno ili su bile stečene uz pomoć korupcije – predlaže Baranović.

Podsjetio je Branko Vukšić i na povijesni aspekt korupcije.

– Odvjetnici se nisu smjeli družiti s klijentima, kaže Statut Dubrovnika, a Lastovski statut je zabranjivao sucima jesti i piti sa onima koji se sude. Korčulanskim statutom se svaki akt protiv komune kažnjavao glavosijekom – naglašava Vukšić. Njegov bivši stranački kolega Nikola Vuljanić misli da su to ipak malo predrastične metode. 

– Glavosjek je pretjeran, pred par stotina godina odustali smo od glavosijeka. Ali sve što piše u korčulanskom, splitskom ili poljičkom statutu je dobro i moglo bi se savršeno lijepo uklopiti u naše zakone kada bismo mi kao zakonodavci imali morala – dodaje Vuljanić.

Korupcija se toliko ukorijenila u hrvatsko društvo da je građani više ni ne prepoznaju, smatra pak HDSSB-ov Boro Grubišić.

– Kod Kineza koji su najmoćnija ekonomska sila svijeta suočavanje s korupcijom obično završava sa dugogodišnjom robijom ili pak sa glavosijekom. U Maleziji sa jednim konopom riješe svu korupciju. Dakle s jednim konopom riješiš svu korupciju u državi, pa čak i preprodavače ili dilere droga – zaključio je Grubišić.