Ministar financija Boris Lalovac u petak u Splitu ocijenio je zabrinjavajućim prijedlog banaka da država otkupi stanove dužnika u švicarskim francima, kazavši da one "tu priču neće gledati" te najavio novi nastavak pregovora o problemu tih kredita.
"Zabrinjavajuće je što su banke predložile da država otkupi stanove socijalno ugroženih građana", kazao je Lalovac na marginama međunarodne konferencije "3. Economist EU-Southeast Europe Summit", u organizaciji britanskog časopisa The Economist, Ministarstva vanjskih poslova i Hrvatske gospodarske komore.
Istaknuo je da je taj model neprihvatljiv za državu i da banke moraju to riješiti, ponuditi građanima socijalne modele, a da će ih država podržati kroz određene stimulacije odnosno olakšice.
"To je socijalni i društveni problem kojeg su oni (banke) uzrokovali, oni ga moraju riješiti, a mi ćemo im pomoć. Ali da će država, odnosno porezni obveznici otkupljivati stanove za koje su oni zapravo uzimali bonuse, tu priču neće gledat…. to je promašen model", izjavio je Lalovac.
"Bankari, zaradili ste bonuse na njima i sada želite te građane izbaciti na cestu a da država povećava javni dug i deficit, reže socijalna davanja i da ponovno država plaća nečije ludosti, preuzme dugove jer su se dečki sa Wall Streeta zaigrali!?", poručio je.
Ministar financija najavio je nastavak pregovora oko problema kredita vezanih uz švicarsku valutu i izrazio nadu u pronalaženje rješenja u suradnji s bankama, po uzoru na već ranije pregovore primjerice poslovnim bankama o kamatama, ili fiksiranju tečaja franka. Pritom je naglasio da banke moraju snositi dio rizika i troška, a nije odbacio ni mogućnost uvođenja poreza za banke.
Komentirajuću sutrašnji prosvjed Udruge Franak u Zagrebu, kazao je da je to legitimno pravo građana i da građani moraju izraziti nezadovoljstvo.
"Građani se nalaze u teškoj situaciji. Privatni dug je jedna velika kočnica. Nema ekonomskog rasta jer su hrvatski građani najzaduženiji u cijeloj regiji. Hrvatski građani imaju 40 posto duga u bruto domaćem proizvodu, a primjerice Slovenci 29 posto. Otpis je bio samo prvi korak, ali pregovaramo i da se taj model proširi i stvarno krene u restrukturiranje duga građana, a jedan dio je vezan i za stambena pitanja", kazao je Lalovac.
U Splitu se u petak po prvi puta održava konferencija The Economista na temu "Mogu li političke, ekonomske i poslovne integracije biti katalizator rasta?", na kojoj su se okupili političari i poduzetnici iz Hrvatske i regije.
Osvrnuvši se na samu konferenciju, Lalovac je kazao je da je Hrvatska definitivno lider u regiji.
"Kompanije poput Agrokora, Atlantica postaju definitivno lideri regije. Ono što će se sigurno nastaviti je daljnja koncentracija i daljnje integralno povezivanje kompanija u regiji. To je jedno tržište od 20 do 40 milijuna ljudi gdje te kompanije mogu biti puno konkurentnije nego izvoziti na zahtjevna tržišta Njemačke, Austrije ili skandinavskih zemalja", kazao je Lalavac, istaknuvši da regija ima svoje prednosti i koristi te da snažnije integralno povezivanje znači određeni gospodarski rast.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Za supera
Uvaženi kolega, ja se bojim da ministar Lalovac ne zna razliku između komercijalog i investicijskog bankarstva. To što i sam ima kredit u švicarskim francima najbolje govori da mu masu toga nije jasno. I nije u tome sam: mnogi profesori ekonomskog fakulteta imaju kredite u eurima. Tragično je da u ovoj državi to tako bez daljnjega prolazi.
Žalosno je da u ovoj državi u kojoj se čovjek nema kome obratiti a o temama koje ste Vi navele možete razgovarati samo u uskim privatnim krugovima obični ljudi niti danas ne razumiju zašto su se u EU SVI ZGRAŽALI KADA JE PRIJE 4-5 GODINA KRENULO UZIMANJE KREDITA U EURIMA I FRANCIMA U ISTOČNOJ EVROPI.
Uzimanje kredita u eurima – iako uz znatan napor mašte – još se nekako moglo shvatiti. Ali to da bilo tko u istočnoj Evrop uzima kredite u CHF ne.
Vidim da teza da su sve to skrivile banke dokazuje da našim ljudima niti dan-danas ništa nije jasno. Kako bi rekao A.G. Matoš: “Hrvati uvijek plaču i kukaju nd svojom sudbinom i uvijek su im drugi krivi za poraze i neuspjehe”.
Veselim se novim strucnim komentarima kada bude objavljeno ime jedne Wall St investicijske banke koja je odabrana za savjetnika za HEP-ov IPO.
Biti ce zabavno citati komentare na racun te ‘zloglasne’ Wall St banke: ‘pa kako to da nije neki domaci savjetnik odabran’, ‘pa zar to nisu mogli odraditi nasi strucnjaci, neki Jura iz CERP-a ili recimo Drago s EFZG-a:)’, ‘pa sta im uopce treba savjetnik’, ‘koliko ce milijuna biti baceno u vjetar, ‘mocna banka koja kroji sudbinu svijeta’, ‘bankstersko-masonska bla bla’….:)
‘Obozavatelji’ banke Rothschild mogu odahnuti- oni nisu odabrani za savjetnika:)
Decki s wall st-a se zaigrali…ha ha ha ha ha
Lokalni komercijalni bankari u istoj recenici s investicijskim bankarima s wall st-a…do jaja.:)
to se zove ironija, čovjek se očigledno šalio
Ministre Lalovac: Nemojzt6e se žaliti na bankare. Država im stalno podilazi
i tolerira lihvarenje. Vidjeli ste što je MMađarska vlada prioredila bankarima.
S njima se može samo tako izići na kraj, jer oni ništa neće prihvartiti na svoju grbaču. Pa nije nitko drugi izmislio kredite u CHF, nego oni. Imaju uigrađeni rizik ne naaplate kredita u kamatnu stopu.Država je dozvolila da mogu ugovorati p
promjenjive kamatne stope. Stanove iz svoje bilance nisu htjeli iznamljivati. Naravno nema poreza na nekretnine Ne treba ih moljakati, već dsonijeti zakon i sa njime u Sabor.
Uključite se u raspravu