Grčka je optimistična da će početkom idućeg tjedna postići dogovor o gospodarskim reformama s eurozonom i deblokirati prijeko potrebnu pomoć, rekao je u četvrtak grčki ministar gospodarstva, prenose agencije.

Nakon razgovora s europskim čelnicima, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel, Atena je kazala da će do ponedjeljka eurozoni poslati popis reformi koje planira provesti kako bi deblokirala međunarodne kredite i izbjegla stečaj.

"Vjerujem da ćemo početkom idućeg tjedna postići dogovor o paketu reformi koji predlaže grčka vlada i o financiranju zemlje", rekao je ministar gospodarstva George Statakis za postaju Antenna TV, prenosi Reuters.

Nije rekao kada će popis reformi biti poslan. Nije poznato hoće li popis uključivati mjere koje je dogovorila prethodna grčka vlada, poput privatizacija i reforme mirovinskog sustava.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je u srijedu u Europskom parlamentu zadovoljstvo što su se pregovori s Atenom "vratili u normalu", što otvara put za pozitivan ishod za obje strane.

Eurozona ne želi isplatiti Ateni posljednju tranšu pomoći od 7,2 milijarda eura dok ne odobri detaljan plan reformi.

Izvor upoznat s grčkom financijskom situacijom rekao je za Reuters u utorak da će Atena, bez nove pomoći, ostati bez novca 20. travnja.

Grčka vlada pretrpjela je u srijedu novi udarac jer su europski dužnosnici odlučili da nema zakonsko pravo na povrat 1,2 milijarda eura iz Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), privremenog kriznog fonda eurozone. Tomu se usprotivila Njemačka i još nekoliko zemalja.

Atena je toliko isplatila iz gotovinske rezerve vlastitog fonda za stabilizaciju banaka (HFSF) kako bi dokapitalizirala grčke banke. Dokapitalizacija je provedena u gotovini za vrijeme prethodne vlade iako je HFSF imao 10,9 milijarda eura u obveznicama EFSF-a koje je mogao za to iskoristiti.

Nova vlada želi poništiti tu odluku, iskoristiti dio preostalih obveznica EFSF-a za dokapitalizaciju banaka i vratiti gotovinu, koju bi mogla iskoristiti u druge važnije svrhe.

Obveznice namijenjene dokapitalizaciji grčkih banaka prebačene su u veljači iz HFSF-a u EFSF u Luksemburgu jer su tako odlučili ministri financija eurozone. I dalje su na raspolaganju Grčkoj u slučaju da joj zatrebaju za dokapitalizaciju banaka.

Uz to, Europska središnja banka (ECB) namjerava zabraniti grčkim bankama da povećaju kupnju kratkoročnih državnih obveznica. Po pisanju Financial Timesa, time se želi prekinuti vezu između zadužene vlade i krhkog bankovnog sektora, koji trenutačno posjeduje oko 11 milijarda eura vrijednih trezorskih zapisa koje je izdala grčka vlada, prenosi EUobserver.

ECB je prošli tjedan ipak za 400 milijuna eura povisio limit za kredite za likvidnost (ELA) koje grčka središnja banka može odobriti komercijalnim bankama i on sada iznosi gotovo 70 milijarda eura. Ti su krediti ipak skuplji od uobičajenog financiranja.

Iako Grčkoj prijeti stečaj, guverner grčke središnje banke Janis Sturnaras isključio je u srijedu u Londonu mogućnost izlaska zemlje iz eurozone.

Istaknuo je da se konkurentnost zemlje u zadnjih pet godina poboljšala i da izlazak iz eurozone ne bi donio nikakvu korist nego samo velike patnje.

"Ako Grčka brzo postigne dogovor sa svojim partnerima, tada su sredstva s kojima raspolažemo dovoljna za prijelazno razdoblje dok ne budemo imali pristup financijskim tržištima", rekao je na konferenciji na Londonskoj školi ekonomije, prenosi France Presse.