Krajem siječnja najveće dugove imale su tvrtke s područja grada Zagreba, na koje 'otpada' više od trećine ukupnog iznosa neplaćenih dugovanja, odnosno 11,3 milijarde kuna, a imale su i najveći prosječni iznos duga – od 960,3 tisuće kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iz Fine pritom navode kako je ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim županijama, osim Splitsko-dalmatinskoj, bio manji u odnosu na stanje godinu dana ranije.

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, krajem siječnja ove godine u Hrvatskoj su bila blokirana 47.493 poslovna subjekta, a ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje iznosila je 29,3 milijarde kuna.

Prema podacima Fine, najzaduženiji su na kraju ovogodišnjeg siječnja bili poslovni subjekti s područja grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,6 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili iznos od 11,3 milijarde kuna.

Slijede subjekti s područja Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14 posto, odnosno 4,1 milijarde kuna dugovanja, potom tvrtke iz Primorsko-goranske županije s udjelom od 7,1 posto (2,1 milijarda kuna) te Istarske s udjelom od 6,8 posto (2 milijarde kuna) i Zagrebačke županije s udjelom od 6,1 posto (1,8 milijardi kuna).

Tako se na poslovne subjekte s područja tih pet županija odnosilo 72,6 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.

Nešto više od četvrtine pak ili 27,4 posto ukupnog iznosa disperzirano je na preostalih 16 županija, a njihovi se udjeli, po podacima Fine, kreću od najmanjih 0,4 posto u Požeško-slavonskoj i 0,9 posto u Ličko-senjskoj do 3,4 posto u Osječko-baranjskoj i 3,5 posto u Zadarskoj županiji.

Finini podaci o prosječnom iznosu duga pokazuju da su na razini cijele države poslovni subjekti krajem siječnja prosječno bili dužni 616,4 tisuće kuna, što je za 13,7 posto više nego krajem siječnja lani, kada je prosječan dug iznosio 542,2 tisuće kuna.

Najzaduženiji su krajem siječnja bili poslovni subjekti iz grada Zagreba, s 960,3 tisuća kuna prosječnog neplaćenog duga.

Slijede tvrtke iz Ličko-senjske županije s prosječnih 784,9 tisuća kuna, potom Splitsko-dalmatinske sa 673 tisuće kuna te Dubrovačko-neretvanske sa 638,5 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.

Najmanji je prosječan iznos duga po poslovnom subjektu bio u Šibensko-kninskoj županiji, 250,1 tisuća kuna, te Požeško-slavonskoj županiji, 275,7 tisuća kuna.

Najzaduženiji građevinari i trgovci

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva najviše utječu tvrtke iz područja građevinarstva, na koje se na dan 31. siječnja ove godine odnosilo 7,2 milijarde kuna ili gotovo četvrtina (24,5 posto) ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Slijede poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo sa 6,7 milijardi kuna duga i udjelom od 22,7 posto.

Prerađivačka je industrija na trećem mjestu s 3,1 milijardu kuna neizvršenih osnova i udjelom od 10,7 posto, turizam i ugostiteljstvo na četvrtom mjestu s 2,7 milijardi kuna ili 9,3 posto udjela u ukupnim neplaćenim dugovima, a na petom je poslovanje nekretninama s 2,3 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 7,9 posto.

Prosječni iznos duga po poslovnom subjektu, kako navode iz Fine, kreće se od 120 tisuća kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 2,8 milijuna kuna u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.

U usporedbi s krajem siječnja 2014., prosječni je dug rastao u većini djelatnosti, i to od 0,7 posto u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu do 85,4 posto u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te sanaciji okoliša.

Istodobno je prosječan dug smanjen u tri djelatnosti – za 5,4 posto u području umjetnosti, zabave i rekreacije, 8,8 posto u području informacija i komunikacija te za 26,8 posto u ostalim uslužnim djelatnostima, navode iz Fine.