Najnovije prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) ukazuju na blag oporavak hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, pri čemu analitičari Instituta za 2015. ostaju pri prognozi rasta BDP-a za 0,2 posto, dok je procjena rasta za 2016. blago smanjena, sa siječanjskih 0,9 na 0,8 posto, objavili su u petak iz EIZ-a u priopćenju u povodu objavljivanja najnovijeg broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Analitičari Instituta ističu i kako će većinu neizvjesnosti koje mogu utjecati na točnost prognoza ove godine uzrokovati nadolazeći parlamentarni izbori i politika koju provodi trenutna Vlada.

"Naime, iako će Vlada biti pod velikim pritiskom Europske komisije za provođenje fiskalne konsolidacije (u okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP) i Europskog semestra), očekuje se kako ipak neće biti sklona u predizborno vrijeme povlačiti veće reformske poteze. Stoga se u 2015. očekuje deficit proračuna opće države znatno iznad cilja postavljenog u okviru EDP-a (3,5 posto BDP-a), odnosno na razini od 5,0 posto BDP-a", procjena je Ekonomskog instituta.

Dodaju kako je u 2016. moguća značajnija fiskalna konsolidacija, ali i kako bi se u početku, zbog smanjenja plaća, prihodi državnog proračuna također mogli smanjiti. Stoga očekuju da bi deficit mogao biti "tek nešto manji od onog u 2015., na razini od 4,8 posto BDP-a".

"Dodatnu nesigurnost unose šumovi koji pristižu iz Vlade, odnosno najava strukturnih reformi i programa fiskalne konsolidacije iz Ministarstva financija, dok sam premijer najavljuje kako neće biti daljnjih rezanja plaća i subvencija. Nastavak neizvjesnosti oko procesa monetizacije autocesta, kao i nepoznanice oko konačnog rješenja u slučaju 'Franak' unose dodatnu nesigurnost u vezi budućih Vladinih poteza, a time i naših prognoza", ističu iz EIZ-a.

U analizi svojih procjena rasta BDP-a u ovoj godini za 0,2 posto i 0,8 posto u 2016. godini, analitičari Instituta navode kako su doprinosi rastu ponešto izmijenjeni u odnosu na ranije prognoze. Tako se zbog neizvjesnosti na tržištu rada i niskog povjerenja potrošača, ali i nastavka razduživanja kućanstava u ovoj godini očekuje stagnacija osobne potrošnje, a prognoza pada investicija od 1,5 posto ponajprije je posljedica negativnog trenda u četvrtom tromjesečju 2014., ali i nedostatka investicija u javnom i u privatnom sektoru, kao i nedovoljno iskorištenog pristupa fondovima EU-a.

Zbog nadolazećih parlamentarnih izbora, u ovoj godini očekuju i manji pad državne potrošnje od ranije planiranog, na razini -0,4 posto, dok će pozitivan doprinos rastu i dalje imati jedino neto izvoz.

U 2016. očekuju blagi rast osobne potrošnje, od 0,2 posto, a u prvoj godini mandata nove Vlade, kako navode iz EIZ-a, izvjesna je konsolidacija javnih financija i daljnji pad državne potrošnje od -1,2 posto.

Uz uvjet ostvarivanja nekih od najavljenih investicijskih projekata, ali i poboljšanu apsorpciju fondova EU-a, u 2016. prognozira se rast investicija od 2,2 posto, "što bi predstavljalo prvi porast investicija na godišnjoj razini u posljednjih sedam godina", ističu analitičari Ekonomskog instituta, koji i u 2016. očekuju i dalje pozitivan utjecaj neto izvoza na rast, ali s manjim intenzitetom, zbog oporavka potrošnje i rasta uvoza.