Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica skočile po najvećoj dnevnoj stopi u posljednjih 18 mjeseci, zahvaljujući poruci američkog Feda da neće biti nestrpljiv po pitanju kamata, dok se dolar ponešto oporavio od jučerašnjeg oštrog pada.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,2 posto, a za toliko su skliznule i cijene dionica u Šangaju.

Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji skočili su, pak, između 0,4 i 1,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 1,6 posto, što je njegov najveći dnevni skok od rujna 2013. godine.

Snažan rast azijskih burzi zahvaljuje se jučerašnjim porukama čelnika američke središnje banke iz kojih su ulagači zaključili da Fed neće žuriti s povećanjem kamata.

Doduše, Fed je iz svog priopćenja izostavio frazu da će biti 'strpljiv' po pitanju kamata, što otvara prostor za njihovo povećanje idućih mjeseci, no predsjednica Feda Janet Yellen kazala je na konferenciji za novinare da "samo zato što je iz priopćenja izbačena riječ 'strpljiv' ne znači da ćemo biti nestrpljivi".

Iz toga su ulagači zaključili da središnja banka neće povećati kamate već u lipnju, nego tek na jesen. Tim više što su čelnici Feda oštro smanjili procjene rasta kamata do kraja ove godine s prijašnjih 1,125 na 0,625 posto.

Također, Fed je smanjio svoje procjene rasta gospodarstva, poručivši da je rast 'nešto umjereniji', dok je prije tri mjeseca tvrdio da gospodarska aktivnost 'raste solidnim tempom'.

Premda je Yellen ponovno istaknula da će odluka o kamatama biti donesena ovisno o budućim gospodarskim pokazateljima i da se ne može isključiti mogućnost njihova povećanja već u lipnju, analitičari su zaključili da će prvo povećanje kamata od 2006. godine uslijediti tek u rujnu ili listopadu.

"U priopćenju Feda nema ničega što bi sugeriralo da će kamate povećati već u lipnju, pa smo uvjereni da se taj potez može očekivati najranije u rujnu", kaže Michelle Girard, analitičarka u banci RBS.

Najviše je jutros, gotovo 2 posto, skočio australski burzovni indeks, što se zahvaljuje padu tečaja dolara, zbog čega su znatno poskupile sve sirovine, čije se cijene izražavaju u američkoj valuti.

Tako je, primjerice cijena zlata jutros skočila na 1.171 dolar po unci, dok je jučer u ovo doba iznosila 1.145 dolara. Cijene nafte jučer su, pak skočile više od 3 posto.

Jutros je, doduše, cijena barela na američkom tržištu skliznula za 80-ak centi, na 43,80 dolara, a u Londonu za 40-ak centi, na 55,45 dolara, no i dalje su osjetno više nego jučer u ovo doba.

Međutim, u Šangaju su cijene dionica jutros blago pale, jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta nakon što su cijene dionica danima snažno rasle i jučer dosegnule najviše razine u sedam godina.

Tokijski Nikkei indeks oslabio je, pak, zbog jačanja jena prema dolaru, pa su pod pritiskom dionice japanskih izvoznika, čiji proizvodi na svjetskom tržištu zbog toga postaju manje konkurentni.

A dolar je na valutnim tržištima, zbog ublažene retorike Feda po pitanju povećanja kamata, od jučer pod pritiskom. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros je skliznuo daljnjih 0,3 posto, nakon što je jučer potonuo 1,8 posto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednjih šest godina.

No, u odnosu na japansku valutu dolar je nadoknadio dio gubitaka. Jučer je, nakon poruka Feda, po prvi puta u tri tjedna zaronio ispod razine od 120 jena, da bi jutros dosegnuo 120,50 jena.

Dolar se ponešto oporavio i prema europskoj valuti, pa se cijena eura jutros kreće oko 1,0770 dolara, dok je jučer u jednom trenutku dosegnula 1,1060 dolara. Ipak, kreće se znatno iznad 1,0457 dolara, najniže razine od siječnja 2003. godine na koju je zaronila u ponedjeljak.