Međimurski Tehnix apsolutni je lider domaće industrije ekoloških tehnologija. O planovima u sektoru gospodarenja otpadom govori čelnik i osnivač Tehnixa Đuro Horvat.

U kakvom je stanju danas Tehnix i kakvi su bili rezultati poslovanja u 2014.?
Kompanija Tehnix danas je vodeća eko industrija u Europi zahvaljujući inovativnim tehnologijama koje smo razvili vlastitim znanjem i kapitalom. Svjetski smo brend u proizvodnji strojeva i opreme koji su u funkciji zaštite okoliša. Prošla 2014. godina bila je naporna zbog troškova i predstečajnih nagodbi gdje smo izgubili dosta kapitala, ali financijski i razvojno imali smo vrlo uspješnu prošlu godinu.

Izvozite svoje proizvode diljem svijeta. Koja su Vam trenutno nova tržišta u fokusu?
Izvoz kompanije Tehnix u prošloj godini bio je više od 80% na europska i svjetska tržišta. Povećali smo proizvodnju za 20% i to na izvozna tržišta. Postojeći kupci partneri povećali su ugovore, a isto tako stekli smo nove kupce na zapadnom tržištu. Na novim tržištima povećavamo kapacitete prodaje naše opreme i postrojenja za preradu otpada. To su tržišta Rusije, Bjelorusije, Egipta, Gane, Irana, Iraka. Dakle to su sve više azijska i afrička tržišta sa kojima imamo već potpisane dobre ugovore.

Tehnix proizvodi cijelu paletu proizvoda vezanih za ekologiju, imate li uopće, što se tiče proizvodnog portfelja, konkurenciju u regiji?
Da, mi smo razvili čitave tehnološke linije, tvornice za preradu otpada. Pratili smo koji su danas najveći problemi planeta, to je zaštita okoliša odnosno klimatske promjene koje se događaju zadnjih 20 godina jasno ukazuju da se svijet ne može i ne smije neodrživo dalje razvijati jer će uništiti sam sebe. Strašno zar ne? Gospodarenje otpadom je ključni problem negativnog utjecaja na klimatske promjene na zagađenje pitkih voda. Zarazna bolest ebola nastala je u smeću. Sve više prostora na planetu zagađeno je deponijama smeća. Pa to vidimo i u Hrvatskoj i pogotovo oko velikih gradova u svijetu koji su naprosto zatrpani smećem. Da, mi imamo konkurenciju koja nas kopira i konkurira. Nažalost jako je malo koristi što imate zaštićeni proizvod. No to je dobar znak. Znači da imate dobar proizvod, a mi moramo dalje ulagati u nove projekte. Imamo veliki interes iz Indije, Kine. To nas veseli.

Već dugo bezuspješno pokušavate svoju MBO-T tehnologiju implementirati u Hrvatskoj. Zašto ne uspijevate?
Da, točno je u Republici Hrvatskoj imamo najmanje uspjeha u plasmanu i instaliranju naše MBO-T tehnologije. U Republici Hrvatskoj strategiju gospodarenja otpadom ne određuje struka, najbolja tehnologija nego politika koja sluša strane konzultante koji štite svoje osobne i nacionalne interese, a nama prodaju od kante i svega što oni imaju, štiteći svoje interese na naš račun. Pa zar Varaždin nije takav primjer, a potrošili smo naše novce, a problemi su ostali. 

Vaši kritičari tvrde kako ta tehnologija još nigdje nije implementirana. Postoje li negdje Tehnixove MBO-T tvornice koje rade?
Da ponekad mi idu suze, dolaze iz cijelog svijeta u Tehnix pitati za savjete za naše tehnološko otkriće koje miješani komunalni otpad potpuno prerađuje bez potrebe deponija i zagađenja vode i zraka = "zero waste". To je nova tehnologija razvijena u Tehnixu kojom postižemo najvažnije ciljeve cirkularne ekonomije. Naše otkriće sigurno je najbolje rješenje. Sve više gradova dolazi po savjete u Tehnix kako bi oni izgradili tvornice za potpunu preradu otpada i stvorili novi profit za razvoj gradova i njihovih potreba. Vlasnici otpada su građani, oni su ga kupili i platili, oni jedini imaju pravo odlučiti kako će gospodariti otpadom, a koristit će one tehnologije koje daju najbolje ekonomske, ekološke i socijalne rezultate.

U čemu je prednost Tehnixove MBO-T tehnologije pred konkurentntskim MBO postrojenjima?
Mi poznajemo sve tehnologije koje se manje-više primjenjuju neuspješno u svijetu. Mi smo za firme iz Grčke, Italije i Španjolske isporučivali dijelove postrojenja koja danima stoje, ne funkcioniraju, zatvorena su pa njima nije bio interes kvaliteta projekta, nego velika cijena izgradnje takvih projekata iz kojih se za velike novce mogu platiti konzultantske usluge, a projekti stoje i stajat će jer nemaju dobru pravu tehnologiju. Pa to je slučaj varaždinske tvornice, a takvih je na stotine u Europi i svijetu. Tehnixova postrojenja sva funkcioniraju, osim onog u Doboju u BiH i Obrenovcu u Srbiji gdje je bila poplava i voda 2 metra. Sada čekaju novce iz Europe, opet ćemo ih obnoviti. 

Kako komentirate tvrdnje nekih stručnjaka kako sekundarne sirovine iz MBO-a nisu kvalitetne, te kako je isplativije u takvim postrojenjima povećati udjel goriva iz otpada?
Oni koji ne poznaju našu MBO-T tehnologiju su naravno kritičari. Njima odgovara ovakvo stanje koje prije svega ide njima u prilog. Oni koji su vidjeli našu tehnologiju postali su zagovornici našeg tehnološkog otkrića jer je ono zaista u funkciji održivog razvoja na dobrobit građana. Tehnix nije daleko, prvo neka dođu u kompaniju da vide i nauče nešto novo, da im objasnimo zašto i u čemu smo najbolji, a mi ćemo ih voziti na postrojenja koja trajno dobro funkcioniraju. Revolucionarna otkrića trebaju vremena da ih prihvate oni koji ne žele sebe mijenjati.

Koji je vaš stav o spalionicama otpada? Treba li, primjerice, Zagrebu spalionica?
Apsolutno sam protiv spalionica. To se više ne smije graditi. Prema direktivi EU otpad se mora prerađivati i reciklirati pram uporabnim vrijednostima, a tek onda onaj gorivi ostatak koji se tehnološki ne može reciklirati i balirati treba se koristiti kao toplinska energija u proizvodnji cementa. Hrvatska ima 3 cementare koje mogu otkupiti sav kvalitetan, balirani RDF za proizvodnju cementa time da ima znatno manje štetne emisije od ugljena kojeg sada koriste. Pa mi opremamo sve cementare za kompaniju Lafarge iz Francuske opremili smo cementaru u Srbiji u Beočinu koja koristi RDF iz naših postrojenja iz Novog Sada, Beograda, a sada će i iz Subotice, iz Mitrovice u budućnosti iz stambenog okruga 3 milijuna stanovnika. Opremili smo cementare u Rumunjskoj, sada smo ugovorili u Egiptu za cementaru Suez koja proizvodi 10 milijuna tona cementa godišnje. I to je naš patent na izum, naše otkriće.