Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u petak je istaknuo da će, bez obzira na kontrolne mehanizme Europske komisije u sklopu Procedure prekomjernog deficita i Europskog semestra, mjere za provedbu nužnih reformi određivati hrvatska Vlada, a ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras da će se odluke donositi u Hrvatskoj, "a ne u Bavarskoj ili Bruxellesu".

Odgovarajući na pitanja novinara tijekom završne konferencije o potporama povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, financiranim iz operativnog programa EU-a Regionalna konkurentnost, Grčić je izjavio da je Hrvatska reforme proteklu godinu provodila u okviru Europskog semestra "kao i prije, bez Europskog semestra".

"Cijelo vrijeme provodimo reforme. Ono što je bazirano na osam područja preporuka EK iz prve faze Europskog semestra, provedeno je u dobroj mjeri, međutim ne još dovoljno po ocjeni same Komisije. Znači, ima još nekoliko segmenata u kojima treba ostvariti napredak", odgovorio je Grčić na upit očekuje li da će Komisija pozitivno ocijeniti dosad učinjeno. Kao područja na kojima ima još posla izdvojio je poslovnu klimu, reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava, praćenja rada komunalnih poduzeća jedinica lokalne uprave i sl.

"No o svemu tome i dalje ćemo razgovarati i nastojati u ovih mjesec-mjesec i pol dana uspostaviti kvalitetan okvir koji će bit prihvatljiv i EK, ali prije svega hrvatskoj Vladi i građanima", izjavio je Grčić.

Do kraja travnja Vlada mora podastrijeti Europskoj komisiji paket mjera za ispravljanje makroekononomskih neravnoteža, koji će se potom razmatrati u Bruxellesu u svibnju. Komisija je, naime, krajem veljače utvrdila u Hrvatskoj, drugu godinu zaredom, postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifični monitoring.

Na upit pribojava li se mogućeg monitoringa EK, Grčić je odgovorio da je ta mogućnost "negdje bila u tim razgovorima", ali misli do toga neće doći, jer će hrvatska strana odraditi posao kako treba.

"Činjenica da smo u Proceduri prekomjernog deficita i Europskog semestra nešto je što načelno jest određeni kontrolni mehanizam od strane EK, kao i prema svim drugim zemljama EU. No, moram jasno reći, politika naše Vlade je da prvenstveno mjere i njihov karakter određujemo mi", istaknuo je Grčić.

Ministar Maras je istaknuo kako je na provođenju reformi već učinjeno jako puno. "Provedeno je već jako puno. Usporedite deficit 2011. i 2015. pa ćete vidjeti da se radi o razlici od 10 milijardi kuna, kada uključite i kamate koje smo plaćali za to razdoblje. Napravljeni su ozbiljni koraci i ljudi u Bruxellesu to respektiraju", izjavio je Maras.

Ustvrdio je i "će se o Hrvatskoj odlučivati u Hrvatskoj". "Mi nismo Grčka, uredno servisiramo svoje dugove, znamo u kojem smjeru idemo i nećemo raditi greške kao što su radile zemlje poput Grčke, snižavale standard svojim građanima, rezale plaće 30-40 posto i na kraju nisu došle do stopa rasta, bez obzira što je tamo također bio uključen i monitoring EK i 'trojka'. Vrlo dobro znamo što se tamo dešavalo. To se u Hrvatskoj neće desiti. O Hrvatskoj će se odlučivati u Hrvatskoj, uz najbolju domaću pamet i ideje Vlade u kojem smjeru ćemo ići, a ne niti u Bavarskoj niti u Bruxellesu", izjavio je Maras.

Neće se smanjivati plaće, mirovine ni socijalna davanja

Nacionalni program reformi, koji treba EK biti dostavljen do kraja travnja, neće sadržavati mjere smanjenja plaća u javnom sektoru, mirovina ili socijalnih davanja, kazao je Grčić.

"Jasno smo rekli da oko rezanja plaća u ovoj godini potrebe neće biti, da o tome ne razmišljamo, a da ne govorim o mirovinama i socijalnim davanjima. To je politika ove Vlade od početka i to razlikuje hrvatsku Vladu od mnogih vlada u EU, jer nismo podlegli pritiscima da režemo prihode najugroženijih građana Hrvatske, prije svega mirovine i socijalna davanja. To se ne dira u mandatu ove Vlade, u to budite sigurni", naglasio je Grčić te dodao da se tek treba vidjeti hoće li u nekim drugim segmentima biti predložene mjere koje idu prema dodatnim uštedama.

Jedna od mjera iz prošlogodišnjeg programa bila je monetizacija dijela javnog duga vezanog uz autoceste, što je trebalo biti dovršeno krajem 2014. Grčić kaže kako taj proces ide svojim tokom, ali da se pritom uvažava i mišljenje građana koji su zatražili referendum o tom pitanju.

"Proces ide, pregovori se odvijaju. To su kompleksni razgovori, ogromne vrijednosti koje se kreće između 2,5 i 3 milijarde eura i ne možete to preko noći riješiti. Naravno, tu uvažavamo i određene stavove naših građana koji su potpisali inicijativu za referendum, koju u punoj mjeri uvažavamo i vidjet ćemo kako će ona završiti, jer očekujemo i očitovanje Ustavnog suda", rekao je Grčić. Ponovio je da Vlada ima i opciju B, odnosno mogućnost da određeni vlasnički udio preuzmu ili građani izravno kroz javnu ponudu dionica HAC ONC-a ili neizravno, da to učine mirovinski fondovi.

Ono što je bilo dio prošlogodišnjeg programa reformi, a svakako neće biti provedeno u ovoj godini je, pak, priprema za uvođenje poreza na nekretnine.

"O porezu na nekretnine ove godine nema govora, a za iduće razdoblje to je stvar pregovora u okviru strukturnih reformi s EK. Ostavite nam da to ispregovaramo s EK. Ne znamo hoće li to biti od sljedeće godine. U ovom trenutku o tome ne razmišljamo", ustvrdio je Grčić.