Samo 40 posto radno aktivnog stanovništva u Hrvatskoj kupuje putem interneta, što je manje od EU prosjeka.

No, zna li se kako je digitalna ekonomija, u kojoj nije važan samo volumen kupnje, i izuzetan način zapošljavanja mladih ljudi i stavljanja na tržište novih proizvoda u usluga, jasno je kako takve navike želimo mijenjati, rekao je pomoćnik ministra godpodarstva Vedran Kružić na konferenciji HKG "Internet trgovina i potrošači" u povodu Svjetskog dana zaštite potrošača. Kružić objašnjava kako su najčešći razlozi zbog kojih ljudi ne kupuju putem interneta strah i nepovjerenje u takav način trgovanja.

Zato će Ministarstvo u suradnji s hrvatskim online trgovcima uskoro uvesti oznaku povjerenja koja će se dodjeljivati internetskim stranicama u Hrvatskoj koje su sigurne za potrošače, što će, na kraju, uvjeren je, utjecati i na povećanje usluga hrvatskih proizvođača putem interneta za najmanje pet posto u ovoj godini. Kružić je prezadovoljan i sadašnjim brojkama o čak 25 posto malih i srednjih poduzeća koja u Hrvatskoj prodaju robu i usluge putem interneta, po čemu zauzimamo visoko treće mjesto u EU. Dobro je i da 72 posto hrvatskih poduzeća ima svoju internetsku stranicu te da se 11 posto prihoda svih malih i srednjih ostvaruje trgovanjem putem interneta.

No, važno je i da država učini sve da administrativne barijere budu manje i da troškovi uvođenja novih proizvoda i usluga putem interneta budu manji kako bi hrvatski trgovci što više koristili internet i lakše pristupali i prekograničnom tržištu od čak tri milijarde ljudi koji u ovom trenutku koriste internet. Računa se da digitalna ekonomija u svijetu godišnje raste za 260 milijardi eura, a isto toliko iznosi i godišnji prihod od internetske prodaje u EU, kazao je Kružić.

Sanela Vrkljan, direktorica Sektora za trgovinu HGK, kaže kako je internetska trgovina u Hrvatskoj u stalnom rastu i prilika za uspješan nastup na tržištu za velike, ali i male tvrtke. Zakon o zaštiti potrošača  unio je reda u odnos između potrošača i trgovaca u Hrvatskoj. No, već ima i određenih prijedloga trgovaca kojim se zakon može poboljšati. Predlaže se da se ljetna sniženja od 10. do 25. kolovoza zakonski pomaknu na početak srpnja jer trgovcima odjeće i obuće u kolovozu već stiže nova kolekcija i police trebaju biti prazne za nove artikle.

Kod kratkotrajnih akcija od dan ili nekoliko sati teško je dvaput mijenjati cijene na svim artiklima, dok i one redovitije akcije drukčije tumače inspekcija i trgovci, kazala je Vrkljan. Inspekcija resornog ministarstva dosad je utvrdila 35 prekršaja u internetskoj trgovini, ponajviše jer nije naveden rok za raskid, zakonsko jamstvo te prigovori potrošača.