Globalni financijski sustav dolariziran je više nego ikada prije u povijesti te je ostavljen na "milost i nemilost" monetarne politike američkih Federalnih rezervi – glavna je misao studije Banke za međunarodna poravnjanja (BIS). Studija, objavljena još u siječnju, ali svakim danom sve aktualnija, pokazuje da je labava monetarna politika Feda od izbijanja globalne financijske krize preplavila svjetski financijski sustav, a posebno rastuće ekonomije, s američkom valutom.
Zastrašujući dugovi
Trenutno su dugovi denominirani u dolaru, a plasirani izvan SAD-a, dosegli zastrašujuću razinu od devet bilijuna dolara, sedam bilijuna dolara više nego 2000. godine. To je u neku ruku i logično – ključna kamatna stopa američke središnje banke tek je malo iznad nule, što je azijskim i južnoameričkim kompanijama omogućilo da se zadužuju iznimno jeftino. Brzorastuće ekonomije, većinom iz Azije, imaju i najveći udjel u tom ukupnom dugu od devet bilijuna dolara. Naime, BIS procjenjuje da su se brzorastuće ekonomije zadužile za 4,5 bilijuna dolara. Podaci pokazuju da su samo kineske kompanije od 2008. za pet puta uvećale svoje dugove u dolaru na 1,1 bilijuna dolara. Stoga je svjetski kreditni sustav iznimno osjetljiv na promjene u pravcu politike kamatnih stopa, ocjenjuje BIS, poznat pod popularnim opisom "središnje banke središnjih banaka". "Promjene u kratkoročnoj politici kamatnih stopa odmah će se reflektirati na trošak pet bilijuna dolara bankovnih kredita", navodi se u studiji BIS-a.
1,1bilijuna
dolara iznosi dug kineskih kompanija, od 2008. povećan pet puta
Okidač bivših kriza
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke ocjenjuje kako rast američkih kamatnih stopa može biti vrlo opasan za brzorastuće ekonomije. "Ako se vratimo u povijest, možemo se prisjetiti da je rast kamatnih stopa u SAD-u bio okidač za argentinsku i rusku financijsku krizu", podsjeća Šantić. Problem sa povećanjem kamatnih stopa jest u tome, pojašnjava Šantić, što taj potez preusmjerava globalne tokove novca. "Investitorima je u tom trenutku fokus opet na imovini denominiranoj u dolaru jer omogućava niskorizične prinose", kaže Šantić. No, tržište se već pomalo privikava da će do povećanja kamatnih stopa kad-tad doći. Federalne rezerve šalju signale da bi prvom povećanju trebali svjedočiti već u lipnju.
Očekivanja tržišta prenose se na tečaj dolara koji je već potopio valute brzorastućih ekonomija, poput južnoafričkog randa, brazilskog reala ili turske lire. Ni euro nije ostao imun, spustivši se na najnižu razinu u 12 godina, iako je za njegov pad uvelike zaslužna i Europska središnja banka sa svojim, nedavno pokrenutim programom kvantitativnog otpuštanja. Ipak, činjenica je da je dolarov indeks od srpnja ojačao 24 posto, a čak 40 posto od sredine 2011. godine. To je veći i snažniji rast dolarova indeksa nego sredinom 90-ih godina, kada je američka ekonomija također počela jačati, a središnja banka stezati monetarnu politiku. Kada je počelo kvantitativno otpuštanje u Americi, kaže Zdeslav Šantić, značajne količine novca otišle su prema brzorastućim državama, pa je tako Brazil imao velikih problema sa obuzdavanjem jačanja svoje valute.
Bitno je što Fed radi
Ipak, najavljeno povećanje kamatnih stopa koje bi se, prema signalima iz Feda, trebalo dogoditi oko polovice godine, izazvat će promjene, dodaje Šantić, ali će dinamiku povećanja ublažiti jačanje dolara. Bivši dužnosnik Međunarodnog monetarnog fonda Stephen Jan za britanski Telegraph kaže kako je globalni financijski sustav dolariziran, a ne euriziran ili "jeniziran". "Zato je iznimno važno što Fed radi", kaže Jan. Prema njegovu mišljenju, razina potencijalne opasnosti koja prijeti brzorastućim ekonomijama sada je mnogo viša nego u svibnju 2013. kada je Fed prvi puta počeo signalizirati izlazak iz otkupa obveznica, što je izazvalo preusmjeravanje kapitalnih tokova. "Kapitalni tokovi u te države nastavili su ubrzavati tijekom posljednjih tromjesečja", upozorava Jan.
Drugi je problem pad cijena nafte kojeg do prije dvije godine nije bilo. Prema izračunu Instituta za međunarodne financije, srezana cijena nafte "isušila" je tokove petrodolara za 375 milijardi dolara na godinu. Tako će se zemlje-izvoznice nafte tijekom ove godine pretvoriti iz neto kupaca stranih obveznica u neto prodavatelje. Ove će godine te države prodati obveznica za 90 milijardi dolara dok su još 2013. kupile duga za 123 milijardi dolara. Samo je Rusija u veljači prodala obveznica za 13 milijardi dolara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu