Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale drugi dan zaredom jer se ulagači plaše da će američka središnja banka već u lipnju povećati kamatne stope i da će jačanje dolara nagristi zarade američkih multinacionalnih kompanija.

Dow Jones oslabio je 27 bodova, ili 0,16 posto, na 17.635 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,19 posto, na 2.040 bodova, a Nasdaq indeks 0,20 posto, na 4.849 bodova.

Unatoč padu cijena dionica, tržište se jučer ipak umirilo, s obzirom da su dan prije Dow Jones i S&P 500 indeks pali više od 1,6 posto, najviše u posljednja dva mjeseca.

Klizanje cijena ponajviše je posljedica strahovanja ulagača da će Fed već u lipnju povećati ključne kamate, nakon što su krajem prošloga tjedna podaci pokazali da se američko tržište rada i dalje oporavlja i da je stopa nezaposlenosti pala na 5,5 posto, najnižu razinu u šest i pol godina.

"Sve se vrti oko kamatnih stopa. Mislim da mnogi ulagači vjeruju da će, ako Fed poveća kamate, cijene dionica pasti, a dugogodišnje 'tržište bikova' završiti", kaže Bruce Zaro, strateg u fondu Bolton Global Asset Management.

Zbog očekivanja da će Fed zaoštriti monetarnu politiku, dok je Europska središnja banka (ECB) u ponedjeljak počela kupovati državne obveznice, odnosno tiskati svježi novac, dolar je posljednjih dana snažno ojačao prema europskoj valuti.

Tečaj eura pao je jučer daljnjih 1,5 posto, potonuvši na novu najnižu razinu u 12 godina, 1,0515 dolara.

Samo od početka godine euro je izgubio oko 12 posto svoje vrijednosti prema dolaru, što nije dobra vijest za američke multinacionalne kompanije jer zbog jačanja dolara njihovi proizvodi na svjetskom tržištu postaju skuplji, manje konkurentni, pa se očekuje pad njihovih zarada.

"Dolar i dalje jača, što ima dvojaki utjecaj. S jedne strane, to bi moglo povećati interes ulagača za investiranje u SAD-u, ali će, s druge strane, umanjiti konkurentnost američkih multinacionalki u inozemstvu", kaže John Carey, portfelj menadžer u fondu Pioneer Investment Mangement.

Zbog toga analitičari smanjuju procjene zarada američkih kompanija u prvom tromjesečju. U najnovijoj anketi Reutersa procjenjuje se da će dobit kompanija iz sastava S&P 500 indeksa biti 2,7 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje. A to nije poticajno za tržište dionica.

Zbog toga je, među ostalim, S&P 500 indeks trenutačno u minusu 0,9 posto u odnosu na početak godine, dok je u odnosu na svoju rekordnu razinu dosegnutu 2. ožujka skliznuo 3,6 posto.

S druge strane, zahvaljujući agresivnom labavljenju monetarne politike Europske središnje banke, FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica skočio je od početka godine oko 15 posto, dosegnuvši najviše razine u sedam godina.

Niske kamate i povećana likvidnost na financijskim tržištima trebali bi potaknuti rast gospodarstva eurozone, dok bi nizak tečaj eura trebao pridonijeti rastu izvoza. Zbog toga se očekuje rast zarada europskih kompanija.

S druge strane, otkup državnih obveznica od strane ECB-a odveo je prinose na obveznice pojedinih članica eurozone u negativno područje, dok su prinosi na obveznice drugih članica rekordno niske. Zbog toga su europske dionice još privlačnije ulagačima.

Zahvaljujući tome, i jučer su na europskim burzama cijene dionica porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,28 posto, na 6.721 bod, dok je frankfurtski DAX skočio 2,66 posto, na rekordnih 11.805 bodova, a pariški CAC 2,37 posto, na 4.997 bodova.