HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb jedna od najmlađih HUP-ovih Udruga. Mi, privatni pružatelji zdravstvenih usluga okupili smo se u HUP-u jer želimo aktivno sudjelovati u procesima kreiranja zdravstvenih politika, kvalitetnijeg reguliranja odnosa u djelatnosti, a u interesu prvenstveno korisnika usluga, ali i zaposlenih kao i samih ustanova koje su u svoje ustanove (oprema, prostor, kadar) uložili ogromna sredstva.

Zahtijevamo priznavanje statusa poduzetnika svim privatnim zdravstvenim ustanovama jer po sadašnjim propisima nemamo takav status što nam onemogućava pristup europskim fondovima i natječajima. Također, zagovaramo izjednačavanju statusa svih sudionika zdravstvenog procesa u Hrvatskoj bez obzira na činjenicu tko je vlasnik, te tražimo izmjene važećih propisa u zdravstvu kako bi onemogućili nelojalnu konkurenciju i rad na crno. Nužno je i legalizirati i intenzivirati suradnju javnog i privatnog zdravstva u svrhu smanjenja troškova i povećanja kvalitete zdravstvene usluge za sve građane Hrvatske. S tom smo se problematikom sredinom siječnja obratili Ministarstvu zdravlja jer samo zajedničkom suradnjom s resornim ministarstvom možemo pridonijeti racionalizaciji i kvaliteti zdravstvenog sustava.

Monopol i pravna regulativa
Isto tako, inzistiramo na jednakom pravnom statusu svih sudionika u pružanju zdravstvenih usluga u Hrvatskoj bez obzira na oblik vlasništva. U Hrvatskoj sustav javnih zdravstvenih ustanova i dalje ima jaki monopol na tržištu, unatoč činjenici da pravna regulativa važi za sve subjekte zdravstva jednako.  No i primjena na terenu i podzakonski akti sasvim drugačije tretiraju subjekte u javnom zdravstvu od onih u privatnom, počevši od načina osnivanja, preko javljanja na natječaje HZZO-a, a pogotovo kod inspekcijskih nadzora. Sprečavanje rada na crno platforma je u koju se zaklinju i političari i poduzetnici, ali u praksi je nedovoljno urađeno.

Zato mi, kao udruga u okviru HUP-a, čiji članovi aktivno iz svojih prihoda pune državni proračun, smatramo da imamo pravo stati na čelo borbe protiv rada na crno u medicini jer taj isti rad puni privatne džepove na račun državnog proračuna, a u isto vrijeme nama predstavlja nelojalnu konkurenciju. Poznato je da sadašnji propisi omogućavaju osnivanje trgovačkih društava za rad u medicini koja ne trebaju zapošljavati niti jednog liječnika, dok u isto vrijeme, ako ste registrirani kao zdravstvena ustanova, po svakoj djelatnosti morate imati zaposlenog liječnika i odgovarajuće prateće osoblje. Upravo zbog takvog stanja trgovačka društva bujaju pa se osnivaju i registriraju za obavljanje po desetak djelatnosti, a da nemaju niti jednog zaposlenog liječnika ili u ekstremnim slučajevima imaju po jednog zaposlenog, ponekad veterinara.

Takva društva uredno posluju pred našim očima dok im usluge pružaju liječnici iz bolnica diljem Hrvatske. To što u 2014. nije izdana niti jedna jedina Dopusnica za rad bolničkih liječnika u privatnoj praksi činjenica je o kojoj se zaključak nameće sam. Sve te usluge obavljaju se i naplaćuju na crno.  Štoviše, svakodnevno smo zasuti medijskim reklamama za upravo takve usluge. To je jedan oblik rada na crno koji se može riješiti tako da se izmijene uvjeti za osnivanje subjekata za medicinsku djelatnost tj. da budu za sve jednaki.

Drugi, još izraženiji vid rada na crno su bolnički liječnici koji koriste duge liste čekanja te pacijente usmjeravaju (u popodnevnim satima) u svoje prostorije, često neadekvatne. Ponekad su to garaže, gdje su instalirali nešto opreme i izvan svake kontrole obavljaju najgori mogući rad na crno.  Zašto najgori oblik rada na crno? Zato jer niti je pacijentima omogućena zaštita prava, niti je usluga legalna niti su cijene pod kontrolom, a u slučaju pogreške pacijenti sami snose štetu, ili se ponovno ta šteta sanira na račun poreznih obveznika u nekoj od bolnica ili poliklinika.

Gdje su inspektori?
Za takve oblike rada na crno svi znamo, svi smo im svjedoci, a obavljaju ih ljudi koji su zaposleni u državnoj službi i za to više nego dobro plaćeni. Takav oblik rada na crno vrlo se brzo i efikasno može riješiti pod uvjetom da provedu koordiniranu akciju inspekcijske službe Ministarstva zdravlja s Poreznom upravom i Državnim inspektoratom, ali na način da se inspektori naruče na pregled. Kao rezultat svega gore navedenog, predlažemo postizanje nacionalnog konsenzusa u zdravstvu što bi onemogućilo da svakom promjenom vlade, u izuzetno skupome sustavu zdravstva, krećemo u nove reforme, i to ispočetka.  U taj konsenzus trebalo bi uključiti ekonomičniju upotrebu skupe opreme koju imamo na raspolaganju, poboljšanje dvosmjerne suradnje između javnog i privatnog zdravstva, što uključuje i određivanje vrlo rigoroznih kriterija za rad liječnika iz javnog sektora kod privatnika.

Razvoj privatnog sektora
Svi naši prijedlozi rezultirali bi osjetnim uštedama za državni proračun i svim građanima Hrvatske omogućili bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu. Politika svih razvijenih zemalja diljem svijeta nastoji dodatno potaknuti razvoj privatnog sektora jer je dokazano da privatni sektor pridonosi podizanju kvalitete zdravstvenih usluga, kao i ukupne učinkovitosti javnog sektora.   Nadamo se da će ova naša inicijativa naići na pozitivan odjek u Ministarstvu zdravlja jer se iz nekih njihovih dosadašnjih poteza, a prvenstveno ministra Varge može prepoznati da je puno otvoreniji za razumne prijedloge, te da su neke njegove reforme koje je već započeo na tragu gore iznesenog.