Hrvatska Vlada imenovat će savjetnika kako bi istražio mogućnosti prodaje do 25 posto HEP Grupe putem inicijalne javne ponude (IPO) dionica na tržištu, izjavio je u utorak ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak Reutersu.
"Nakon procjene rizika i koristi, odlučit ćemo o veličini IPO-a, ali uvjeren sam da neće prelaziti 25 posto dionica tvrtke", rekao je Vrdoljak na marginama energetskog summita u Budvi u Crnoj Gori.
Kazao je također kako će Vlada uskoro naručiti studiju izvedivosti gradnje terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku, namijenjenog opskrbi središnje i jugoistočne Europe.
Europa želi smanjiti svoju ovisnost o ruskom uvozu plina, što je navelo Rusiju da krajem prošle godine otkaže svoj projekt plinovoda Južni tok.
Terminal na otoku Krku bio bi na južnom kraju koridora plinovoda koji bi do 2020. godine trebao povezati Hrvatsku i poljsku luku na Baltiku Swinoujscie.
"Potpisat ćemo ugovor s konzultantima koji će završiti studiju izvedivosti do kraja ove godine. Konačna odluka bit će donesena u prvom tromjesečju 2016.", rekao je Vrdoljak.
Mladen Antunović, direktor LNG Hrvatska, kazao je, pak, da će tvrtka prije srpnja pozvati potencijalne ulagače na iskazivanje interesa za projekt.
"Nakon otkaza projekta plinovoda Južni tok, to je najrealniji i logični projekt za jugoistočnu i srednju Europu", kazao je Antunović.
Vrijednost terminala procjenjuje se na otprilike 600 milijuna eura, a njegovi kapaciteti iznosili bi između 4 i 6 milijardi kubnih metara (BCM) plina godišnje.
(Hina) xneba yneba
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Prije nego sto Vlada poduzme taj korak, treba prije toga izdvojiti iz HEP-a prijenos energije u zasebno poduzece. Kojem se moze dotati jos i naftovod, odnosno sve sto ima veze sa prijenosom energije. Nakon toga bi bilo pametnije prodati 50% toga novonastalog poduzeca i time dobiveni novac reinvestirati u jacanje upravo te infrastrukture. Znaci, dalekovode, niskonaponske mreze, trafostanice, plinovode…Sada je stanje tako, da kad u Dalmaciji, na otocima, Lici samo negdje zagrmi ili zapuse jaci vjetar, nestane struje na nekoliko dana. Kako onda potencijalnim investitorima garantirati kontinuiranu opskrbu i kako uopce pomisljati na revitalizaciju bilo koje industrijske grane, van Zagreba?
Uključite se u raspravu