Uz polemike oko odlaska mladih (i) visokoobrazovanih kadrova iz Hrvatske, u sveučilišnoj zajednici trenutno se najviše rasprava vodi oko najava Ministarstva znanosti da će fakulteti ekonomije, prava, politologije i drugih iz sfere društvenih znanosti ubuduće dobivati manje novca po studentu.

No, usporedno s pitanjima iz sfere visoke politike među profesorima zagrebačkog Ekonomskog fakulteta intrige je nedavno potaknula i odluka fakultetskog vijeća da profesoru Ivi Družiću, koji je zbog stjecanja uvjeta za mirovinu podnio zahtjev za produljenjem ugovora o radu, odobri produljenje na čak pet godina. Dok dekan EFZG-a Lajoš Žager u tome ne vidi ništa sporno ili neobično, dio predavača i ekonomista znanstvenika kaže kako je to ne samo suprotno uobičajenoj praksi, već i zakonu.  

Izvrsnost sporedna 
Kronološki slijed priče svakako je poticajan za spekulacije. Naime, takvu je odluku fakultetsko vijeće donijelo nakon što je prvotno profesoru Družiću odobrilo prolongat ugovora na godinu dana, kao i nekim drugima koji su podnijeli zahtjeve želeći i nakon 65. godine nastaviti s predavačkim radom. Dok su ostali i tražili prevladavajuće jednogodišnje produljenje (s tim da se zahtjev može ponoviti), Družić je tražio dodatnih pet godina odjednom. Nakon što je prvotno odbijen, u međuvremenu je uslijedila intervencija sa Sveučilišta, odnosno Vijeća društveno-humanističkog područja pri Sveučilištu, tvrde insajderi.

Takve okolnosti, naravno, sugeriraju da su u cijeloj toj priči kriteriji izvrsnosti i nastavnih potreba fakulteta koje predviđa mjerodavni zakon bili od sporednoga značaja. Dio predavača s tim u vezi prilično izravno tvrdi kako je očito presudio politički ključ. Pritom se aludira na Družićevu SDP-ovsku 'povijest' i spone koje su dolaskom aktualne vlasti očitovale u imenovanjima u više nadzornih odbora državnih tvrtki, ali i davnašnje prijateljske veze s ocem premijera Zorana Milanovića. U Ministarstvu znanosti ističu kako su pitanja vezana uz produljenja ugovora o radu redovitih profesora u trajnom zvanju nakon 65. godine uređena člankom 102. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Njime je propisano da im istekom akademske godine u kojoj navrše 65 godina prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. "Iznimno, kad na sveučilištu odnosno fakultetu postoji potreba za nastavkom rada tih zaposlenika, sa zaposlenikom koji udovoljava kriterijima izvrsnosti može se zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme od dvije godine s mogućnošću produljenja u dvogodišnjim mandatima", ističu u Ministarstvu. 

Ovdje pročitajte naknadno pojašnjenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Određuje kriterije 
Kriterije izvrsnosti, dodaju, donosi Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, a sveučilište, veleučilište ili visoka škola općim aktom može propisati i dodatne kriterije izvrsnosti. Upravo je profesor Družić od prošle godine i predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost. No, to imenovanje vrlo je brzo bilo popraćeno neugodnom epizodom prijave za akademsku nečestitost (zbog "izmišljanja i krivotvorenja rezultata"), koju je Etičkom savjetu fakulteta podnio profesor Ivo Bičanić. Situacija u domaćoj znanosti očito nije mnogo bolja nego ukupno stanje u društvu.