Turizam je jedna od strateških grana hrvatske ekonomije, čija važnost iz godine u godinu raste. Dijelom je to posljedica negativnih kretanja u ostalim segmentima ekonomije, ali i činjenice da je taj sektor bio među prvim dijelovima hrvatskog gospodarstva koji su se otvorili prema slobodnom kretanju kapitala i know-howa s globalnog tržišta. Kombinacija tih dvaju faktora razlog je zašto je utjecaja turizma na cjelokupnu ekonomiju u Hrvatskoj, mjeren putem ostvarene bruto vrijednosti, drugi najveći u Europi, poslije Cipra.

Uz to, turizam je u Hrvatskoj i glavni substitut za klasični robni izvoz, faktor koji znatno ublažuje posljedice iznimno loše vanjskotrgovinske bilance, glavni kanal za privlačenje izravnih stranih investicija, te radno najintenzivniji sektor u većem dijelu primorske Hrvatske. Utoliko, jasno je da će bilo kakav model dugoročnog održivog gospodarskog rasta u Hrvatskoj podrazumijevati jaku kontribuciju turističkih djelatnosti, ali i modele sinergije tog sektora s ostalim segmentima ekonomije, poput prehrambene industrije, zdravstvenih i srodnih usluga, te prometno-infrastrukturnog kompleksa.

Ipak, da bi to bilo postignuto, domaćoj turističkoj industriji predstoji značajan napredak. Usprkos golemim koracima naprijed koji su postignuti tijekom proteklih desetak godina, stoji činjenica da Hrvatska i dalje nije dostigla razine broja turista u rekordnim sezonama sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća. Cijeli niz značajnih turističkih kapaciteta i dalje je neiskorišten ili u neprihvatljivom stanju, trajanja turističke sezone i dalje je koncentrirano u relativno kratkom vremenskom periodu ljetnih mjeseci, a razvoj turističke infrastrukture na mnogim mjestima nije bio praćen adekvatnim razvojem ljudskih potencijala i popratnih usluga koji bi hrvatski turizam iz nekadašnjeg koncepta 'prodaje kapaciteta noćenja' transferirali u moderni oblik industrije gostoprimstva sa svim granama, oblicima i turističkim proizvodima koje takav model može ponuditi. Prvi korak k ostvarenju tog cilja trebalo bi biti promoviranje najboljih praksi, projekata i mjera provedenih u domaćem turističkom sektoru, koji bi mogli poslužiti kao osnova za uspostavu i vrednovanje izvrsnosti.

U prva ovogodišnja dva mjeseca u Hrvatskoj je ostvareno ukupno 289.000 dolazaka turista, što predstavlja porast od 14,1 posto te 769.506 noćenja odnosno 16,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Pritom su strani turisti ostvarili 164.000 dolazaka, što je porast od 24,2 posto i 427.398 noćenja ili 25 posto više. Rast bilježe i domaći turisti i to u dolascima za 3, a u noćenjima 6,6 posto.

O tome kakav bi hrvatski turizam trebao biti, utoliko, bit će potrebno povesti široku javnu raspravu, koja će uključivati predstavnike realnog sektora, znanstvene zajednice, ali i svih razina lokalne i državne vlasti-

Hrvatski turistički kongres je stručna konferencijska manifestacija tematski posvećena turističkoj industriji i srodnim djelatnostima. Cilj konferencije jest da kroz diskusije vodećih hrvatskih poslovnih lidera iz sektora turizma, ali i predavanja uglednih stranih i domaćih predavača, posluži kao mjesto okupljanja i savjetovanja svih bitnih dionika u ovom sektoru – predstavnika turističkih poduzeća i nadležnih državnih institucija, čelnika lokalne samuprave, turoperatora, strukovnih udruženja i članova znanstvene zajednice.

Na Hrvatskom turističkom kongersu među ostalima govorit će  Darko Lorencin, ministar  turizma, Tomislav Varga, predsjednik Uprave Atlasa, Davor Lukšić, predsjednik Uprave Lukšić Grupe, Klaus Dieter Martin, direktor European Coastal Airlinesa i mnogi drugi…

Cilj diskusije na tako visokoj razini trebale bi biti konkretne preporuke tvorcima javnih politika u više segmenata koji definiraju dugoročnu konkurentnost hrvatske turističke industrije. Naime, turizam je već dugo jedna od strateških grana hrvatske ekonomije, čija važnost iz godine u godinu raste. Dijelom je to posljedica negativnih kretanja u ostalim segmentima ekonomije, ali i činjenice da je taj sektor bio među prvim dijelovima hrvatskog gospodarstva koji su se otvorili prema slobodnom kretanju kapitala i know-howa s globalnog tržišta.

Više o kongresu saznajte ovdje.