U Hrvatskoj je 2014. bila već šesta za redom u kojoj je ostvaren pad građevinskih radova i to za visokih 6,6 posto, dok je na razini Europske unije lani zabilježen oporavak građevinske aktivnosti od 3 posto, navode iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ocjenjujući kako je pred građevinarima vjerojatno još jedna teška godina s obzirom na stagnantan gospodarski rast i izostanak oporavka investicijske aktivnosti u Hrvatskoj.

Državni zavod za statistiku objavio je u ponedjeljak da su građevinski radovi u Hrvatskoj u prosincu prošle godine porasli u odnosu na studeni za 1,5 posto, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na prosinac 2013. godine, prema kalendarski prilagođenim indeksima pali za 5 posto.

Građevinski radovi padali su tijekom 2014. godine na godišnjoj razini u sva četiri tromjesečja – prvom i drugom za 7,3 posto, trećem 7,6, a četvrtom 4,2 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da je na to najviše utjecao pad građevinskih radova na ostalim građevinama koji se, ovisno o tromjesečju, kretao između 7 i 12,2 posto. Pad građevinskih radova na zgradama bio je manje izražen, između 0,5 i 4,2 posto.

Prema izvornim, neprilagođenim indeksima obujam građevinskih radova u cijeloj prošloj godini bio je za 6,6 posto manji nego u 2013.

"Iako je na razini EU u 2014. godini zabilježen oporavak građevinske aktivnosti od 3 posto, u Hrvatskoj je prošla godina bila već šesta za redom u kojoj je ostvaren njezin pad i to za visokih 6,6 posto. To predstavlja nastavak negativnog trenda započetog još 2009. od kada je obujam građevinskih radova u Hrvatskoj pao za 42,7 posto. S obzirom na stagnaciju gospodarske aktivnosti i izostanak oporavka investicijske aktivnosti, pred građevinarima u Hrvatskoj vjerojatno je još jedna teška godina", komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.

Iz HGK napominju kako je 2014. bila još jedna u nizu izuzetno teških godina za građevinsku djelatnost u kojoj izostanak gospodarskog rasta i izuzetno niska razina investicijske aktivnosti nisu osiguravali dovoljno posla za ionako predimenzionirane građevinske kapacitete.

Pad od 6,6 posto u 2014. čak je i izraženiji nego u 2013. godini kada je građevinska aktivnost smanjena za 4,1 posto.

Pad obujma građevinskih radova u prošloj je godini primarno bio uzrokovan visokim smanjenjem aktivnosti na ostalim građevinama (-10,2 posto), što je najvećim dijelom rezultat smanjene investicijske aktivnosti javnog sektora koji je probleme s uravnoteženjem prihoda i rashoda u znatnoj mjeri rješavao rezanjem sredstava namijenjenih za investicijska ulaganja.

Odnosno, nakon forsiranja investicijske aktivnosti javnog sektora u 2013. godini s nadom da će to inicirati i rast privatnih investicija, zastoj u infrastrukturnim investicijama u prošloj godini preusmjerio je fokus građevinske aktivnosti prema radovima na zgradama.

Tako je lani indeks obujma građevinskih radova na zgradama smanjen za relativno niskih 1,5 posto (nakon pada za 12,6 posto u 2013.) pri čemu je u kolovozu i studenome 2014. zabilježen čak i povremeni međugodišnji rast aktivnosti nakon 64 mjeseca kontinuiranog pada.

Rezultat je djelovanja dugogodišnje krize u građevinarstvu 42,7 posto niži obujam građevinskih radova u 2014. u odnosu na 2008. godinu, pri čemu su radovi na zgradama 49,3 posto niži, dok su radovi na ostalim građevinama smanjeni za 36,2 posto.

Nasuprot Hrvatske, Europsku je uniju prošle godine obilježio oporavak građevinske aktivnosti koja je porasla za 3 posto uz rast aktivnosti na zgradama od 3,7 posto, kao i aktivnosti na ostalim građevinama od 0,8 posto, navode analitičari HGK.

Dodaju kako je, prema za sada raspoloživim podacima (nedostaju podaci za Irsku, Grčku, Cipar i Finsku), od nas izraženiji pad zabilježen u Portugalu (-9 posto), Italiji (-7 posto) i Rumunjskoj (-6,7 posto). S druge strane, po rastu građevinske aktivnosti prošle su godine prednjačile Slovenija (19,4 posto), Španjolska (17,4 posto), Litva (16,8 posto) i Mađarska (14,3 posto).