Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,2 i 0,7 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,2 i 0,7 posto.

Burzovni indeksi u Singapuru i Hong Kongu u blagom su minusu, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,4 posto.

Skok japanskog Nikkei indeksa na novu najvišu razinu u 15 godina zahvaljuje se usponu cijena dionica izvoznika jer zbog slabljenja jena prema dolaru njihovi proizvodi na svjetskom tržištu postaju cjenovno konkurentniji.

U šangaju su, pak, cijene dionica porasle jer je kineski ministar financija kazao da je ekspanzivna proračunska politika nužna kako bi se spriječilo oštro usporavanje rasta gospodarstva.

Ministar je to kazao nakon što je kineska vlada u četvrtak objavila kako u ovoj godini planira rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za oko 7 posto, što bi bio najmanji rast u posljednje 24 godine.

Na ostalim su azijskim burzama ulagači suzdržani jer će danas biti objavljeno izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na tržište jer će zasigurno potaknuti špekulacije o tome kada će Fed povećati kamate – polovicom ili krajem godine.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u veljači broj zaposlenih u SAD-u povećan za 238.000, manje u odnosu na 257.000 u siječnju, dok bi stopa nezaposlenosti mogla pasti s 5,7 na 5,6 posto.

Posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva, što navodi na zaključak da Fed neće žuriti s povećanjem kamata. No, ako zaposlenost snažno poraste, Fed bi mogao već na sjednici u ožujku signalizirati povećanje kamata polovicom godine.

"Još jedan zdravi rast zaposlenosti, posebice ako se pokaže da rastu i plaće, mogao bi navesti Fed da već u ožujku izbaci iz svoje poruke frazu o tome da će biti strpljiv po pitanju kamata, što bi značilo da se sprema zaoštravanje monetarne politike u lipnju", kaže Edward Acton, strateg u banci RBS.

I dok se na američkim i azijskim burzama trguje oprezno, jučer su na europskim tržištima cijene dionica snažno porasle, nakon što je predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao da će banka od ponedjeljka početi kupovati državne obveznice.

To se i očekivalo, no Draghi je ohrabrio ulagače kazavši da bi se taj program, vrijedan više od 1.000 milijardi eura, mogao protegnuti i dulje od dosad planiranog roka u rujnu 2016. godine, ako to bude potrebno. Uz to, ECB je povećala procjene rasta gospodarstva eurozone u ovoj i idućoj godini.

I dok su poruke iz ECB-a pozitivno utjecale na burze, euro se na valutnim tržištima našao pod snažnim pritiskom.

Njegov tečaj zaronio je u jednom trenutku, po prvi puta od rujna 2003. godine, ispod 1,10 dolara, no kasnije se ipak vratio iznad te razine. Trenutačno se kreće oko 1,1015 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1055 dolara.

Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, pa je njegova cijena porasla s jučerašnjih 119,85 na 120,05 jena.

Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros najvišu razinu u 11 i pol godina, 96,593 boda.