Tvrtke i javni sektor u Hrvatskoj uglavnom su prepoznali važnost informatizacije kao ključ uspjeha i razvoja, no postoji još dosta prostora za unapređenje, što je pokazala i nedavna objava Europske komisije da je Hrvatska po stupnju digitaliziranosti tek 24. među 28 članica EU, istaknuo je direktor tvrtke Microsoft Hrvatska Ivan Vidaković povodom jubilarne 15. WinDays konferencije, koju ta tvrtka organizira u travnju.

Microsoftovi WinDaysi godinama su jedna od najvećih poslovno-tehnoloških konferencija u Hrvatskoj, koja okuplja oko 1.500 sudionika, a toliko se očekuje i ove godine.

Konferencija će započeti poslovnim dijelom temama poput novih modela poslovanja, pametnog upravljanja ljudskim potencijalima i nezaposlenošću mladih, naglašava Vidaković u razgovoru za Hinu.

"Na WinDaysima ćemo govoriti i o razvoju ljudskih potencijala te specifično o prepoznavanju i razvoju talenata, kao važnom čimbeniku uspjeha svake tvrtke, a posvećivanjem već poznatoj i, nažalost, uvijek aktualnoj temi nezaposlenosti mladih želimo prikazati konkretne pozitivne primjere kako tvrtke pomažu pri zapošljavanju i kako pojedinci mogu sami sebi pomoći", naglašava Vidaković.

Smatra i da je za ukupni gospodarski napredak nužno da gospodarstvenici, podržani javnim sektorom, razviju svijest o ključnoj ulozi suvremenih tehnologija u razvoju konkurentnosti, te da je kroz primjenu novih poslovnih modela potrebno kontinuirano uvoditi i inovacije u poslovanje i prilagođavati se žestokoj tržišnoj utakmici.

Spominjući tek 24. mjesto Hrvatske po digitaliziranosti među 28 zemalja EU-a, Vidaković ističe da je godinama fokus bio na hardveru i infrastrukturi, a premalo na automatizaciji procesa i integraciji već kupljenih ili razvijanih rješenja.

"Sada je konačno, barem što se države tiče, krenuo proces integracije, a do sada uporno ignorirana IT industrija odnedavno se našla i u industrijskoj strategiji RH kao jedna od ključnih industrijskih djelatnosti koje imaju najveću sposobnost rasta, razvoja i zapošljavanja", kaže Vidaković, dodajući da je nedostatak fokusa vidljiv i po malom broju diplomiranih studenata koji završavaju tehničke i prirodoslovne fakultete, što smatra posljedicom kontinuirane degradacije matematike i ostalih tehničkih predmeta u školama.

U privatnom sektoru situaciju označava nešto malo boljom, jer su, kako kaže, i prije ulaska Hrvatske u EU velike tvrtke znale da im je suvremena IT infrastruktura presudna za konkurentnost, ali su male i srednje tvrtke 'zaspale', pa je s 1. srpnjem 2013. i ulaskom u EU nastao šok.

S te strane dobrim ocjenjuje što tvrtke zahvaljujući mogućnostima koje nudi poslovanje u oblaku ili 'cloud' više ne moraju biti vlasnici opreme i IT infrastrukture, nego sve mogu imati u oblaku (produktivnost, platformu, kontrolu svih uređaja, odnose s korisnicima-CRM itd.), kao uslugu.

"Dodatni benefit 'clouda' je da tvrtke plaćaju samo koliko i kada troše, a zahvaljujući takvom poslovanju danas i najmanje tvrtke u svijetu mogu konkurirati najvećima. Najveće se uštede ostvaruju u javnom oblaku, i do 80 posto", ističe Vidaković.

Tržište vrijedno oko 2,77 milijardi dolara i očekuje blagi rast

Govoreći o stanju ICT tržišta u Hrvatskoj, Vidaković kaže da po ICT konkurentnosti u svijetu Hrvatska polagano raste, kao i da je po procjenama HUP-a iz prošle godine vrijednost tog tržišta oko 2,77 milijardi američkih dolara.

U ovoj godini se očekuje blagi rast IT tržišta, odnosno ukupne potrošnje u gotovo svim kategorijama, a najviše na pametne telefone, tablete i usluge. Domaće IT tvrtke, ističe, mogle bi nastaviti povećavati i zaposlenost.

"Budući da je ovo izborna godina, u drugoj polovini godine će vjerojatno biti smanjen fokus na nove projekte u javnom sektoru, dok komercijalni dio ima kontinuiranu tržišnu utakmicu, a očekujem i vrlo blago djelovanje EU fondova na ICT projekte u 2015., koji bi s idućim godinama trebali postati glavni zamašnjak infrastrukturnih projekata", dodaje Vidaković.

Za tvrtku Microsoft Hrvatska kaže da slično kao i globalni Microsoft prolazi kroz veliku transformaciju u tzv. mobile first, cloud first smjeru, što potkrepljuje i primjerom da je u odnosu na 2013. prihod od poslovanja u oblaku u Hrvatskoj porastao 240 posto, s tendencijom daljnjeg 3-znamenkastog rasta.

"Da ne bude zabune, transformacija nikad nije jednostavna, jer nije jednostavno prijeći iz modela prodaje licenci koji je vrijedio desetljećima na dominantno uslužni model", otkriva Vidaković. Pritom ističe neke od projekata iz javnog sektora na kojima Microsoft radi poput digitalizacije hrvatskih škola i stvaranja učionica budućnosti pod nazivom eŠkole, softver Startup Akademije koja je dio kurikuluma četiri fakulteta u Hrvatskoj i pohađa ga 600 studenata, BIZSpark programa za poticanje uspješnosti 'mladih' tvrtki, te Open Data projekt Grada Zagreba, koji će Zagrebu omogućiti podizanje nove razine transparentnosti i kreiranje nove industrije bazirane na otvorenim podacima.