Problemi hrvatskoga gospodarstva više-manje su poznati: skupa država, nepovoljna poduzetnička klima, animozitet prema privatizaciji, teritorijalni ustroj, pravosuđe.
Ma koliko je javnost već umorna od reforme kao pojma, upravo su one, i to radikalne i bez daljnjih odgađanja, nužne. To uključuje smanjivanje troškova javnog sektora i stvaranje povoljnog ambijenta za poduzetništvo i investicije. Klučno je pitanje ima li u nas hrabrih političara koji će se ozbiljno uhvatiti reformi, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Jer, vrijeme jeftinog novca nije neiscrpno, a uz postojeći trend javnog duga Hrvatska bi za koju godinu mogla postati Unijina "zemlja problem", prisiljena na prepuštanje dijela suvereniteta Europskoj komisiji.
Mikloš
Politički vođe moraju biti uvjereni u nužnost reformi
Lovrinčević je te ocjene iznio u sklopu konferencije "Hrvatska i EU – razvojna politika 2015-2020.". Taj je skup i prije održavanja izazvao razmjerno veliku medijsku pažnju zbog sudjelovanja Hansa Wernera Sinna, predsjednika bavarskog IFO-a, ekonomskog instituta koji savjetuje HDZ pri izradi gospodarskog programa za parlamentarne izbore. No, na konferenciji su iznesene tek neke osnovne teze programa u pripremi, od najave poreznog rasterećenja i pojednostavljenja poreznog sustava do reindustrijalizacije i viđenja aktivnije uloge središnje banke u pokretanju gospodarstva. A glavni naglasci H. W. Sinna, kao i bivšeg ministra financija Slovačke Ivana Mikloša, također su bili na nužnosti dubokih reforma.
"Treba uvjeriti međunarodne ulagače da je Hrvatska sigurno mjesto gdje se isplatiti voditi posao i kapital će doći", ističe Sinn. Hrvatska za to mora ustabiliti financije i dovršiti tranziciju od komunizma prema tržišnoj ekonomiji. "Dva su načina za organizaciju socijalnog stanja u državi. Možete je organizirati kao konkurenta privatnoj ekonomiji ili kao partnera i prijatelja privatne ekonomije, pomažući tako ljudima da nađu posao", istaknuo je šef IFO-a. I on i Mikloš podcrtavaju, međutim, da oni mogu u najboljoj vjeri dati savjete Vladi. Na političarima je da odluče što će s njima. "Politički vođe moraju biti uvjereni u nužnost reformi", zaključio je Mikloš. To će se među ostalim vidjeti u kadroviranju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Žaljko Lovrinčević je u velikom zakašnjenju. Hrvatska je naime već poodavno uočena kao slijedeći problem među članicama EU (Matthias Kamp: “Das nachste Sorgenkind heisst Kroatien”; Wirtschaftswoche online; 07.03 2013).
Šteta da očito nitko nezna d aje Ivan Mikloš sada savjetnik ukrajinske vlade. Njegov momentalno glavi zadatak je kako smanjiti broj zaposlenih u ukrajinskom ministarstvu financija. Kad je on bio ministar financija u Slovačkoj smanjio je broj zaposlenih u ministarstvu financija za 30% a d ase to u njegovom radu uopće nije primijetilo.
Koliko pratim poslovne medije kod ukrajinskog ministarstva financija je riječ o oko 40, ne 30%.
Uključite se u raspravu