Gospodarstvo Pule i okolice početkom 2015. muče slični problemi kao i ostatak Hrvatske: unatoč sedmoj godini krize koja je uzela danak u svim segmentima, lokalna ekonomija odolijeva zahvaljujući turizmu i jakim izvoznicima.

"U razdoblju od 2008. do 2013. godine smanjeni su prihodi i dobit gospodarskih subjekata, prvenstveno trgovačkih društava, kao i vrijednosti izvoza i uvoza roba te usluga, dok su gubici značajno povećani", kaže predsjednica županijske HGK u Puli Jasna Jaklin Majetić. O kojoj se brojci radi ilustriraju posljednji dostupni podaci Fine za 2013. da je kriza lokalnim tvrtkama izbrisala 5,6 milijardi kuna prihoda, dok su se gubici gotovo udvostručili na 1,7 milijardi kuna u tom periodu, a može se pretpostaviti da brojke zasigurno nisu konačne jer ne uključuju obrte.

Unatoč udaru na prihode, krajem 2013. u županiji je poslovalo 700-tinjak tvrtki više nego prije pet godina, no njihova struktura se promijenila kako su se poduzetnici prilagođavali novonastalim okolnostima. Danas je lokomotiva lokalnog gospodarstva prerađivačka industrija u kojoj se ostvaruje najveći ukupni prihod, a zajedno s trgovinom, pružanjem smještaja te pripreme hrane čine ključne djelatnosti županiji. Drastično promjenu prošao je sektor građevine koji je u pet godina ostao bez čak 800 milijuna kuna koje je zarađivao ranije.

Prerada i trgovina
Tvrtke u prerađivačkoj industriji ostvarile su 7,8 milijardi kuna prihoda krajem 2013., što čini nešto manje od trećine ukupnih, no to je još uvijek tri milijarde kuna manje nego prije krize. Segment trgovine donio je petinu ukupnih prihoda, odnosno 5,5 milijardi kuna, dok je turizam (smještajni kapaciteti i restorani) donio 4,1 milijardu kuna priljeva. "Specifičnost Istarske županije ogleda se u djelovanju nekoliko velikih tvrtki iz djelatnosti prerađivačke industrije koje su izvozno orjentirane i ubrajaju se među vodeće u Hrvatskoj kao i velikoj zastupljenosti i doprinosu turizma kroz poslovanje hotelijersko-ugostiteljskih kompanija i privatni smještaj", ističe Jaklin Majetić.

Gleda li se zarada, najveću dobit od gotovo 493 milijuna kuna imale su tvrtke u segmentu stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Vrlo blizu, s oko 465 milijuna kuna su turističke kompanije, dok je profit prerađivača krajem 2013. dosegnuo 382,5 milijuna kuna. Kakva će biti 2014. i hoće li prihodi i dobit nastaviti uzlaznom putanjom, zasad je teško prognozirati jer se podaci o poslovanju tek prikupljaju pa će se crta pod prošlu godinu pouzdano moći podvući tek za nekoliko mjeseci. Ipak, unatoč činjenici da su rezultati još daleko od pretkriznih vremena, kompanije investiraju u poslovanje iako u manjem obimu. Krajem 2013. lokalne tvrtke uložile su više od 1,9 milijardi kuna što predstavlja smanjenje od milijardu i 400 milijuna kuna u pet godina, ocrtavaju podaci Fine.

Očekivano, listom najvećih investicija dominiraju turističke tvrtke koje su uložile 692 milijuna kuna, no to nije ni polovica investicija iz 2008. godine, a na nekadašnje razine nisu se povratili ni prerađivači s uloženih 368 milijuna kuna. S druge strane, rast investicija primjetan je u poljoprivredi, tvrtki koje se bave opskrbom električnom energijom i plinom, gospodarenju otpadom, kao i ostalim uslužnim djelatnostima… Trendovi nezaposlenosti na lokalnoj razini ugrubo prate one nacionalne. Promatra li se broj osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, krajem lipnja prošle godine u Istarskoj županiji posao je imalo 91.192 ljudi.

To je za još uvijek oko 4300 manje nego prije pet godina, no zabrinjava činjenica da se ujedno radi o najmanjem broju prijavljenih osiguranika u tom razdoblju što sugerira kontinuirani pad zaposlenosti. Ipak, treba napomenuti da je u usporedbi s ostalim županijama pad zaposlenih među najmanjima upravo u Istri i ostatku obale, dok je broj zaposlenih nadmašio razine iz 2008. samo u Zadarskoj te Ličko-senjskoj županiji. Najveću prosječnu mjesečnu plaću od 6054 kune isplatili opskrbljivači energentima, turistički radnici zarađuju prosječno 5496 kuna, a najmanja prosječna plaća od 3055 kuna bila je u segmentu ostalih uslužnih djelatnosti.

Malo uvoze
Unatoč dobrim rezultatima turizma koji u Istri redovito nadmašuje druga turistička odredišta, svoj ekonomski adut tvrtke su pronašle u izvozu koji je pomogao nadoknaditi pad prihoda na domaćem tržištu. "Značajan dio gospodarstva Istarske županije čine izvoznici. Najznačajnije tvrtke u županiji izvoze te se time značajan dio prihoda od poslovanja ostvaruje na međunarodnom tržištu", kaže čelnica Komore Jaklin Majetić.  

Za razliku od nacionalne koja se ne može pohvaliti trgovinskom bilancom u kojem uvoz daleko nadmašuje izvoz, brojke iz Pule i Istre su dijametralno suprotne. Tamošnje tvrtke izvezle su roba i usluga u vrijednosti od čak 7,5 milijardi kuna, a istodobno je uvoz iznosio tek 4,4 milijardi kuna. Najveći izvoznici upravo su prerađivačke tvrtke čiji su im proizvodi i usluge plasirani u inozemstvu donijeli više od 3,8 milijardi kuna, odnosno ravno polovicu svih izvoznih prihoda. S 2,3 milijarde kuna izvoznih prihoda slijede turističke tvrtke. Koliko je izvoz zapravo očuvao lokalnu ekonomiju najbolje pokazuje brojka da su u razdoblju krize prihodi od izvoza pali za 500-njak milijuna kuna, dok su se oni s domaćeg tržišta strmoglavili za više od pet milijardi kuna. Uz orijentaciju na izvoz te tradicionalno jaku i prepoznatljivu turističku ponudu, kompanije s područja Pule i Istre uspjele su donekle amortizirati udar krize proteklih godina.

No, vide li se u Komori značajnije vjesnike oporavka? "Sve dok stope realnog godišnjeg rasta BDP-a hrvatskog gospodarstva ne dosegnu tri do četiri posto ne može se govoriti o pravom oporavku", s oprezom kaže naša sugovornica. Stoga će u budućem razdoblju glavni izazovi istarskog, kao i cjelokupnog, gospodarstva biti financijska nedisciplina, posebno nelikvidnost i nepodmirivanje obaveza. Kao strukturalni problem čitavog gospodarstva ostaje jačanje segmenta usluga na štetu proizvodnje, a jedan od glavnih izazova pred kompanijama bez sumnje bit će kako povećati prisutnost na tržištima izvan Europske Unije koje dugoročno ima vrlo slabe prognoze rasta.