Hrvatska elektroprivreda u svojem investicijskom ciklusu ozbiljno računa na novac obveznih mirovinskih fondova, baš kao što njihovu novčanu potentnost želi privući i Vlada u potencijalnoj monetizaciji autocesta.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Perica Jukić na panelu Energy investment foruma održanom u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika otvoreno ih je pozvao da postanu partneri u jednom od HEP-ovih društava u želji da zajedno s njima gradi nekoliko novih objekata poput HE Kosinj ili Plomin C. Još uvijek nije poznato kakav je konačan odgovor fondova koji barataju novcem budućih umirovljenika. Povećanje efikasnosti hidropotencijala jedan je od najvećih prioriteta HEP-a u narednom razdoblju pa će  HEP u sljedećih pet godina uložiti 2,1 milijardu kuna  u revitalizaciju hidroelektrana u kojima Hrvatska godišnje proizvede oko 60 posto ukupne električne energije, a Jukić je priznao da je HEP malo kasnio u pripremnoj fazi investiranja. "To možda i nije loše jer  su se trendovi u sektoru u međuvremenu promijenili", kazao je  tom prilikom Jukić. Hrvatska je već poslala u Bruxelles listu projekata za investicijski plan vrijedan više od 300 milijardi eura koji je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio u Europskom parlamentu, a posebno se oslanja na energetske projekte.

Projekt Ombla
Među potencijalnim projektima je i hidroelektrana Ombla čiju je sagu Mladen Fogec, predsjednik Uprave hrvatskog Siemensa nazvao "primjeromnepostojanja strategije", jer je prvo najavljena njezina gradnja, da bi se zbog pritiska javnosti odustalo od nje. Sada je ponovno na investicijskom stolu HEP-a, što je potvrdio i Jukić, ali samo ako je odobri Europska komisija zbog toga što se Ombla nalazi u ekološki osjetljivom području.

"Napravili smo ozbiljne studije i sad je na Komisiji da odluči", kazao je Jukić o projektu čija se vrijednost procjenjuje na 152 milijuna eura. Projekt podzemne hidroelektrane izazvao je veliko negodovanje ekoloških udruga koje uz ostalo upozoravaju da je riječ o ekonomski neisplativom i visokorizičnom projektu, da ona nije prihvatljiva zbog uništavanja postojećeg špiljskog staništa.Davor Škrlec, zastupnik OrAH-a u Europskom parlamentu kazao je da je Ombla loš projekt i da HEP ima kvalitetnijih projekata od te hidroelektrane. "Vlada je u Bruxelles u sklopu strategije poslala niz upitnih projekata u kontekstu europske energetske politike, a među njima je i Ombla", naglasio je Škrlec. Po njemu je i projekt Plomina C vrlo upitan, ne samo iz ekoloških razloga, nego i u pogledu europske regulative jer sumnja da će Europska komisija pristati na ekskluzivni otkup energije koji bi se mogao smatrati protuzakonitim. Jukić je kazao da je Poljskoj progledano kroz prste pa vjeruje da će tako napraviti i za Hrvatsku jer je Komisiji objašnjeno da će u trenutku gradnje Plomina C, Plominu A isteći životni vijek, dok će drugi blok polako izlaziti iz upotrebe.

Škrlec je odgovorio da se Hrvatska ne može mjeriti s Poljskom jer je Komisija svjesna da ta zemlja ne može preko noći se odreći ugljena koji čini najvažniji energent za proizvodnju električne energije, ali da to nije slučaj s Hrvatskom koja, pokazuju i HEPO-ovi planovi, računa na hidroenergiju. "HEP ima bogato nasljeđe hiddropotencijala u koje godinama nije ulagao", zaključio je Škrlec na što mu je Jukić kazao da su u HEP-u svjesni hidropotencijala zbog čega uostalom HEP i ulaže veliki novac u njegovu revitalizaciju. Škrlec je kazao da će završetkom revitalizacije hidroelektrana Hrvatska povećati proizvodnju električne energije za 10 posto, što je količina planiranog Plomina C. Upravo je odluka o smjeru investicija najteža za donijeti jer se nakon odluke i ulaganja često zna umiješati geopolitika koja uloženi novac u istraživanja baci u vodu, kao što je na  primjeru Siemensa opisao Fogec. Siemens je, naime, uložio u razvoj plinskih turbina za plinovod Južni tok, ali je on prije nekoliko mjeseci otkazan. Upravo su napetosti između Rusije i Zapada koji su uzrok otkazivanja Južnog toka, na kartu investicija doveli LNG terminal na Krku u Hrvatskoj.

Mladen Antunović iz tvrtke LNG Hrvatska kaže da je zanimanje za projekt LNG-a danas veće nego ikad. Upozorio je, međutim, da izgradnja terminala ne bi smjela pasti na državu, nego na Europsku uniju jer bi plin ionako služio za opskrbu srednje Europe. "Trošak bi većim dijelom trebali preuzeti europski fondovi", kazao je Antunović. Škrlec mu je odgovorio da je LNG jedan od objekata od zajedničkog interesa EU, ali da za njega neće biti novca iz europskih fondova jer će se Komisijin fond za strateške investicije sastojati uglavnom od privatnih investitora, odnosno na jedan euro Europske unije bi trebalo doći 14 eura privatnih investitora. "Privatni investitori neće biti pretjerano zainteresirani za LNG terminal", upozorio je Škrlec, na što je Antunović rekao da se novac može dobiti preko European Connection Facilityja u kojem je LNG na vrhu prioriteta.

Plinske investicije
Plin je energent oko kojega se vode geopolitičke borbe Rusije i Zapada pa je sigurnost opskrbe jedan od prioriteta EU. Zbog toga je u posljednjih nekoliko godina mnogo pažnje i novaca uloženo u obnovu plinskih skladišta diljem EU. Krešimir Malec, predsjednik uprave PSP Okoli kazao je da jedino hrvatsko plinsko skladište planira završiti investicijski ciklus do 2017. godine kada bi trebao postati konkurentniji u odnosu na skladišta u susjedstvu. Ivica Jakić iz multinacionalne kompanije Alpiq kazao je da EU, baš kao i Hrvatska mora imati mješovite izvore energije i da se ne smije oslanjati samo na jedan izvor. "Hrvatska ima vlastite tržište i mora imati svoju proizvodnju", naglasio je Jakić.

A jedna od problematičnih proizvodnji jest ona toplinska, čulo se na panelu. Škrlec je kazao da HEP ne smije prebacivati trošak gubitka topline na krajnje kupce, što zabranjuju i europske direktive. Jukić je odgovorio da vjerojatno misli na slučaj u Vukovaru, ali da on ne distribuira toplinu u Vukovaru, složivši se sa Škrlecovim zaključkom. Ipak je kazao da će cijena toplinske energije morati poskupjeti kako bi se dobio nužan novac za ulaganja u toplinsku mrežu.