Zračna luka Pula prošlu je godinu završila sa 6,5 posto više putnika te s oko 150 tisuća kuna dobiti, što je prvi pozitivni rezultat nakon dvije godine gubitka, a uz nove investicije te dogovore s dosadašnjim i nekoliko novih zračnih prijevoznika, i ove godine očekuje dobre rezultate, ističe predsjednik Uprave i direktor te zračne luke Svemir Radmilo.

Govoreći o lanjskom poslovanju, Radmilo naglašava da su im se prihodi i rashodi kretali od po oko 50 milijuna kuna, ali su optimizacijom troškova uspjeli doći do dobiti, što je dobar poticaj za nastavak trenda kojim posluju s ukupno 124 zaposlena.

Prošlu su godinu završili s gotovo 383 tisuće putnika ili njih 6,5 posto više nego u 2013., a najveći rast broja putnika, nešto iznad 10 posto, imali su s britanskog, irskog i skandinavskog tržišta, s kojih i ove godine očekuju nastavak rasta.

"Rast broja putnika prošle godine smo ostvarili unatoč gubitku s ruskog tržišta od oko 25 do 30 tisuća putnika manje, što je osjetila i cijela Istra, koja je bila jedna od važnijih destinacija Rusima", kaže Radmilo za Hinu, dodajući da je na Zračnu luku Pula prije dvije godine došlo oko 180 tisuća putnika s ruskog tržišta, a sad su 'pali' na njih oko 58 tisuća.

Ove godine bar 20 tisuća putnika više

Ni ove godine ne očekuju promjenu trenda s ruskog tržišta, ali ipak planiraju porast broja putnika za oko 20 tisuća u odnosu na prošlu godinu, na otprilike 400 tisuća, i to uz zadržavanje svih avio kompanija od lani te dolaskom novih, koje će otvoriti nove linije, primjerice iz Bristola, Rima i dr.

"Rim je među novim linijama za Pulu posebno zanimljiv, pokreće je španjolski zračni prijevoznik Vueling, i to je ujedno prvi puta da se Pula i Istra zračno povezuju s Italijom", ističe Radmilo.

Kako je Zračna luka Pula sezonska luka sezonu letenja ove godine otvaraju 28. ožujka i to dolaskom Ryanaira iz Frankfurta, Bruxellesa i Stockholma, a taj prijevoznik na Pulu i dovozi najveći broj putnika, godišnje oko 45-46 tisuća. Nakon njega u sezonu 'ulijeće' i Norvegian, a tu su i brojni drugi prijevoznici različitih profila, od redovnih linija, 'low costa' do chartera. Ukupno će 35 kompanija ove godine dolaziti na pulsku zračnu luku.

Master plan zračne luke

S obzirom na sezonalnost, sa samo jednim redovnim letom izvan sezone prema Zagrebu Croatia Airlinesom, Zračna luka Pula zimi luku koristi za iznajmljivanje za trening letove partnerskih avio kompanija koje dolaze s velikim i manjim zrakoplovima. Time nadoknađuju nedostatak prihoda zimi, a ove su godine to razdoblje iskoristili i za investicije u pročistač otpadnih voda (1,5 milijuna kuna), u proširenje prodajne 'shoping' zone sa 320 na više od 600 metara četvornih (oko 4 milijuna kuna), te u uređenje okoliša zračne luke, (oko 1,2 milijuna kuna).

Radmilo ističe i da su iz EU fondova dobili nepovratno oko 3,5 milijuna kuna za izradu master plana zračne luke, na što su dodali vlastitih 15 posto sredstava. S tih ukupno oko 4,5 milijuna kuna napravit će dobar i kvalitetan dokument kojim će kasnije za različite segmente moći aplicirati na EU fondove, najavljuje.

"Trenutno smo u fazi objave nabave izvođača izrade tog dokumenta koji bi se radio za razdoblje 2014.-2039. i kojeg će pratiti i izrada studija zaštite okoliša te od buke, što je ujedno i prvi put da će se napraviti te dvije studije koje su vrlo važne i za lokalnu zajednicu s obzirom da je Zračna luka Pula jedna od najbližih zračnih luka naseljenom području, svega kilometar od auto ceste, sedam kilometara od centra grada i šest kilometara od morske luke", kaže Radmilo.

Master plan luke neće ići za tim da se gradi nova zračna luka nego će se većinom orijentirati na infrastrukturu, prije svega pristupne ceste i dr.. Sletna pista neće se mijenjati, jer je s tri kilometra duljine jedna od najduljih u Hrvatskoj, kao ni sama putnička zgrada (terminal), koja je izgrađena 1989. i u ovom trenutku, a s oko 12 tisuća četvornih metara korisne površine, druga je najveća u zemlji, iza zagrebačke.

"Zračna luka Pula dimenzionirana je za oko milijun putnika, mada ta brojka do sada nikada nije dosegnuta, a najbliža je bila 1989./1990. sa 680 tisuća putnika", navodi Radmilo dodajući da će ostvarenje takvih brojki uvelike ovisiti o hotelskim kapacitetima i drugim turističkim kretanjima.

"Tome bi svakako dobrodošlo i uvrštavanju Pule na mapu kruzera, od kojih sada nijedan ne dolazi u Istru. Kako se Venecija želi riješiti kruzera to bi mogla biti prilika za pulsku morsku luku kada bi uredila jedan putnički terminal za kruzere i/ili da postane 'home-port' neke kruzing kompanije. Zračna luka to bi podržala, a vjerujem i druge kompanije u Puli i Istri, jer imaju puno toga za ponuditi kruzing turistima", smatra Radmilo.