Vlada Srbije odlučila je jučer da ne potpiše ugovor s američkom kompanijom Esmarkom o prodaji 80 posto Željezare Smederevo, izjavio je premijer Aleksandar Vučić, koji se osobno bio prilično angažirao oko posla s Amerikancima.
Vučić je rekao da je vlada tu odluku donijela na prijedlog privatizacijskog savjetnika KPMG-a i Povjerenstva za model ostvarenja strateškog partnerstva. Prema njegovim riječima, Srbija nije dobila jamstva da će se sačuvati obrtni kapital i da tvornica neće biti ugašena tj. da Esmark neće napustiti Srbiju nakon što potroši sirovine. Ishod višemjesečnih pregovora, koji se može smatrati osobnim Vučićevim porazom, činio se izvjesnim još prije nekoliko dana kada se doznalo da Esmark postavlja vrlo teške uvjete za kupnju Željezare Smederevo. Prema pisanju Večernjih novosti, Amerikanci su tražili da umjesto sadašnjih 5000 radnika u smederevskoj kompaniji ostane između 1500 i 1800 radnika. Esmark je tražio i da Srbija osigura novac za socijalni program, odnosno otpremnine za 3200 do 3500 radnika. Drugi Srbiji neprihvatljiv uvjet bio je da vlada bude jamac za kredit od 200 milijuna dolara, a s druge strane nisu pristali na polaganje jamstva od 20 milijuna dolara koje je tražila Srbija.
200milijuna
dolara kredit je koji je trebao uzeti Esmark, a za koji je jamstvo morala dati srpska vlada
Na popisu zahtjeva Amerikanaca bio je i taj da se vlada ugovorom obveže da će sve sekundarne sirovine u Srbiji pretapati u Smederevu, u što bi bila uključena i zastarjela mehanizacija, kao i svi strojevi koji su uništeni u poplavama, a za to su tražili i da im bude plaćeno. Inače, pregovori s Esmarkom počeli su u gotovo idiličnom ozračju, nakon natječaja za privatizaciju Željezare, na kojem je ocijenjeno da je američka ponuda najbolja. James Bushar, čelnik Esmark Steela Groupa, još prije raspisivanja natječaja obećavao je da će ta kompanija, ako pobijedi, u Željezaru sljedećih godina uložiti 400 milijuna dolara, kao i da neće biti otpušten niti jedan radnik. Esmark je trebao već ove godine uložiti 28 milijuna dolara u tvornicu da bi se pokrenula druga visoka peć koja već neko vrijeme ne radi, a ulagalo bi se i u središnju tvornicu.Smederevska Željezara prvi put je prodana nakon stečaja 2003. američkom U.S. Steelu za 23 milijuna dolara i do 2012. bila je veliki izvoznik.
Nakon krize, država je otkupila Željezaru od Amerikanaca za jedan dolar, tako da je do sada mjesečno pomagala s oko 10 milijuna dolara. Tvornica bankama duguje 260 milijuna eura, dobavljačima 120 milijuna, te za sirovine još 145 milijuna eura. Početkom godine očekivalo se da bi država mogla preuzeti te dugove te da će pregovori s Esmarkom biti završeni između 15. i 17. siječnja, a da bi ugovor bio potpisan 30. ili najkasnije 31. siječnja. Ekonomist Goran Nikolić za B92 tada je rekao kako vjeruje da će Esmark dobiti dobre uvjete od Srbije, dodajući da je to već vjerovatno dogovoreno. Nikolić je smatrao da neće biti riječ o prodaji u pravom značenju te riječi, već da će država morati uložiti veće iznose novca kako bi se ostvario posao s Esmarkom. "Stanje u industriji čelika nije obećavajuće. Željezara Smederevo ima velike dugove od oko pola milijarde eura. Očekujem da će zahtjev Esmarka biti značajno ulaganje države", objašnjavao je Nikolić.
Nakon propalih pregovora s Esmarkom, aktivirat će se tzv. plan B. što znači angažiranje uprave koju bi činile osobe koje dobro poznaju to područje i koje će nabaviti sirovinu i prodavati čelik, a sve bi bilo učinjeno pod punom kontrolom države. Vučić je jučer to i ponovio. "U ponedeljak idemo na javni poziv za potpisivanje menadžerskog ugovora jer nikad nismo znali zarađivati novac, nitko nikada u Srbiji to nije znao. Očekujem da krajem ožujka Željezara počne raditi povećanim kapacitetom i da do kraja godine počne raditi i druga peć", rekao je očito razačarani srpski premijer.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu