Slovenija je, u skoro dvije godine otkako je najavila prodaju 25 državnih tvrtki i banaka, do sada prodala tri, a postupci privatizacije su prespori, ocjena je slovenskih stručnjaka za pitanje stranih investicija.

Mjere za privlačenje stranih investitora su prespori i postupci privatizacije traju predugo, ocijenila je u ponedjeljak za Slovensku tiskovnu agenciju STA Andreja Jaklič s ljubljanskog fakulteta društvenih znanosti, autorica više studija s područja stranih investicija.

Priljev i stranih investicija u razvijene i tranzicijske države su lani bili u padu za 8 posto, što je među ostalim i odraz krize, odnosno nepovjerenja investitora zbog stanja u Ukrajini te rješavanja grčke dužničke krize, dok je u Sloveniji jači priljev stranih investicija nemoguće očekivati bez ubrzanja privatizacijskih procesa, navela je Jaklič.

Privatizacija državne imovine u Sloveniji se predugo vuče, štite se postojeće strukture, a strani investitori već godinama upozoravaju na iste zapreke i ne vide napredak, navela je Jaklič.

Kao ključne probleme za strane investitore u Sloveniji ona navodi neučinkovitost sudstva u rješavanju poslovnih sporova, slabosti u radu bankarskog sektora, visoke doprinose na plaće za više kvalificirane radnike, te neelastično radno zakonodavstvo.

S njom se slaže i više stručnjaka koji su nedavno potpisali peticiju za ubrzavanje privatizacije te prestanak miješanja politike u gospodarstvo.

Među njima je, primjerice, Marko Simoneti koji je prije dvadeset godina vodio državnu agenciju za privatizaciju, a u nepovjerenju prema stranim investitorima vidi glavni razlog zašto je Slovenija zašla na stranputicu u tzv. tajkunskoj privatizaciji te zahtijeva promjenu tog modela.

"Privatizacija je danas preduvjet za normalizaciju Slovenije i razvoj konkurentnog gospodarstva. Radi se o tome da je dosadašnji model propao, a transparentna i sveobuhvatna privatizacija zadnja je prilika na našu generaciju da to prekinemo. To smo dužni sebi i svojim potomcima", kazao je Simoneti.

Još kritičniji odnos prema dosadašnjem dominantnom modelu vlasništva u Sloveniji koji je, po njegovim riječima, zapravo "drugarski kapitalizam" s mnogo klijentelističkih veza, ima Egon Zakrajšek, ekonomist iz središnje banke SAD-a, podrijetlom Slovenac, kojega se u vrijeme bivše vlade desnog centra spominjalo kao mogućeg guvernera slovenske središnje banke.

I Zakrajšek je potpisao peticiju za bržu privatizaciju slovenskih državnih poduzeća i banaka, izjavivši da bi to privuklo veliku količinu stranog raspoloživog kapitala te povećalo konkurentnost, zaposlenost i rast BDP-a.

"Brza i transparentna privatizacija državne imovine prvi je korak da se presiječe toksični krug instaliranja političkih kadrova u gospodarstvo. To je naime jedan od najgrotesknijih fenomena onoga što zovemo slovenskom tranzicijom", izjavio je Zakrajšek.

Prema lanjskim podacima slovenske središnje banke ukupne strane investicije u Sloveniji do sada iznose 11,727 milijardi eura. Daleko najveći investitor je Austrija iz koje je došlo 5.593,7 milijardi eura ulaganja, dok je investicija iz Hrvatske do sada bilo 515,7 milijuna eura.