U sedmoj godini od početka gospodarske krize u Hrvatskoj, s naznakom da će ove godine ipak doći do skromnog rasta BDP-a, na snagu će stupiti i paket značajnih stečajnih promjena.

Riječ je o sedmoj intervenciji u stečajni propis od 1996., kad je donesen vrlo moderan stečajni propis, i to po uzoru na Njemačku, koja je tad vrlo oprezno reformirala ovo područje, ali i o jedinstvenom slučaju. Na snagu će, naime, uskoro stupiti nova pravila koja u stečajnom propisu, osim standardne stečajne procedure, prvi put reguliraju i predstečajnu proceduru. To je velik zaokret u području insolvencijskoga prava kojim se stavlja dodatni posao u nadležnost stečajnih sudaca i stečajnih upravitelja.

Usporedno se otvaraju i neka pitanja, a posebice su zanimljiva očekivanja u pogledu učinaka zakonodavnih novosti.  Dvojbe oko toga što slijedi potiču i različita nagađanja što se može očekivati, dok se mogući scenariji kreću između krajnosti. Za ilustraciju koliko se različiti učinci procjenjuju valja reći da bi se po jednoj varijanti, negativnoj, u sudstvu mogla otvoriti rupa u svemiru u pogledu manjka (pred)stečajnih sudaca. Naime, u toj varijanti, nova bi se pravila u praksi koristila kao rješenje za novu stečajnu lavinu koja će uslijediti. Indikativno je da ovakve interpretacije dolaze iz krugova kritičara predstečajnog zakona, gdje očekuju da će manjak realnosti planova restrukturiranja rezultirati velikim krahom brojnih predstečajnih nagodbi te prognozom da će to završiti novom stečajnom lavinom. 

Bez tornada 
Opcija koju nudi optimistačan je scenarij, po kojem nova pravila dolaze na red za primjenu kod uobičajenog, tj. redovnog stanja, a ne izvanrednog stanja. To bi, pak, značilo da trgovačkom sudstvu ne prijeti nikakav novi tornado stečajeva, ali i da je od toga spašeno zahvaljujući dosadašnjim propisima te da je razduživanjem i čišćenjem gospodarstva kroz predstečajeve obavljeno veliko tržišno pospremanje. Ovo bi, među ostalim, značilo da su u saniranju problema nelikvidnosti i prezaduženosti tako da gospodarstvo prodiše, posebice tamo gdje su izgledni novi poslovi i spašena radna mjesta, zapravo ostvareni pozitivni učinci na temelju sadašnje zakonske kombinacije koja je na snazi.

Riječ je, dakle, po ovoj verziji o dobitnoj kombinaciji s jedne strane Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi – po kojem se od 1. listopada 2012. godine po Linićevom receptu i provodi restrukturiranje tvrtki u problemima izvan stečaja, te s druge strane Stečajnog zakona, koji je upravo zbog navedenog i postao isključivo likvidacijski propis, pritom braneći da se u stečaju provodi restrukturiranje dugova, kao i nastavak poslovanja. Što o tome pokazuju podaci Visokog trgovačkog suda o stečajnim prijedlozima? Potvrđuje se kako, unatoč 70-ak tisuća blokiranih dužnika, to nije na adekvatan način pratilo i povećanje broja stečajnih prijedloga. Daleko najveći broj stečajnih prijedloga trgovačko sudstvo dobilo je u posljednje dvije godine, i to od Fine, što je povezano s predstečajnim zakonom. Treće, tijekom 2009. otvoreno je 498 stečaja, u 2010. – 394, a 2011. još i manje – 309.

 S druge strane, lani je na trgovačkim sudovima podneseno oko 2640 stečajnih prijedloga, što je znatno manje od rekordnih 6220 prijedloga, koliko ih je podneseno u 2013. No, ukupno to je 8860 stečajnih prijedloga i uspoređujući s ranijim recesijskim godinama, to je osjetno povećanje. Počevši od 2008. godine, kad je bilo registrirano 875 stečajnih prijedloga, ovaj je parametar tri godine za redom imao trend rasta: u 2009. godini njihov broj skočio je na 1051 prijedlog, da bi se 2010. povećao na 1501 stečajni prijedlog, a onda je 2011. stečajno sudstvo zatrpao s 5266 stečajnih prijedloga. No, prekid tog trenda donosi godina 2012., inače prva godina u mandatu Milanovićeve Vlade koja je odmah najavila predstečajne nagodbe: završila je s 2991 prijedlogom za stečaj. Potom dolazi najturbulentnija 2013. jer je, prema riječima suca Igora Periše, glasnogovornika VTS-a, podneseno 6220 stečajnih prijedloga. 

Sklopljene nagodbe 
Daleko najveći broj stečajnih prijedloga u posljednje dvije godine dolazi od Financijske agencije, što znači da su propale šanse za tisuće dužnika da se spase predstečajnom nagodbom. Naime, prema podacima Fine, do kraja 2014. od 7500 predstečajnih prijedloga subjekata koji imaju 60.000 zaposlenih te su prijavili gotovo 68 milijardi kn obveza dosad je riješeno oko 6950 predmeta. Oko 1750 dužnika sklopilo je nagodbu, dok ih je nekoliko tisuća iz Finine procedure izašlo kao dio statističkog 'booma' stečajnih prijedloga.