Izravna prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta (u kontinentalnoj regiji do jedan hektar, u priobalju i na otocima do 0,2 ha) i davanje zemljišta bez javnog poziva poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave stočarstvom u zakup na rok od 10 godina dva su detalja koja bi značajno mogla ubrzati dosadašnji 'pužev' korak u raspolaganju državnim hektarima. Ključni je uvjet da zastupnici u Saboru čim prije prihvate predložene izmjene i dopune zakona o poljoprivrednom zemljištu koje donose i ova dva prijedloga.
460tisuća
čestica obuhvaćeno je ovim planom prodaje državnog zemljišta
Pomoć stočarima
Namjera je, iznosi ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević, kroz izravnu prodaju ponuditi 98.000 hektara razbacanih kroz čak 460.000 čestica. Za ilustraciju spominje natječaj davanja u zakup 100 hektara državnog zemljišta u općini Gundinci. Tri table imale su 11, odnosno devet i osam hektara dok je ostatak bio usitnjen na čestice manje od hektara i razasut po cijeloj općini. Priprema i provedba jednog natječaja u pravilu traje oko tri mjeseca uz angažman 7-8 djelatnika, a zakupnina za hektar je 200 do 400 kuna godišnje, najviše do 800 kuna, dok se prodajom može utržiti 10-20 tisuća kuna. Prodajom malih parcela postižu se višestruki efekti.
Domicilno stanovništvo, čiji posjed graniči s ponuđenom državnom oranicom, okrupnit će posjed što je iskorak u komasaciju, a djelatnici APZ-a mogu učinkovitije odrađivati brojne natječaje za velike zemljišne table. Mičević se nada da će Vlada dobiveni novac usmjeriti u komasaciju i time dodatno potaknuti efikasnost u zemljišnoj politici. Davanje pak zemljišta stočarima potaknut će njihovu danas ugroženu konkurentnost radi preskupe stočne hrane. Svatko maksimalno može dobiti samo hektare koji mu sada nedostaju s obzirom na broj grla koje drži na svom gospodarstvu.
120tisuća
hektara nedostaje stočarima s obzirom na broj grla
Bez zloporaba
"U Agenciji točno znamo u kojoj katastarskoj općini postoje i koliko velike površine koje još nisu dane u zakup. Usto, s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi i Hrvatskom poljoprivrednom agencijom koje drže bazu svih podataka o stočarskom fondu proveli smo usklađivanje. Nitko ne treba strahovati da će hektari nekome biti oduzeti da bi ih dobio netko drugi," smiruje Mičević glasine koje već unose nemir među poljoprivrednike i podsjeća da još oko 400 tisuća hektara državnog zemljišta nije stavljeno u funkciju. Prema analizi stočarima manjka 120.000 hektara.
"Zloporaba ne može biti jer, ne bauljamo već točno znamo ime i prezime svakog stočara, koliko ima grla na farmi i koliko mu hektara zemljišta nedostaje," tvrdi Mičević. Problem eventualno može biti podatak da na određenom području nema dovoljno zemljišta kojim bi se mogli pokriti 'minusi' svih lokalnih stočara u hektarima. U takvim situacijama, i stočari su već pripravni, kod raspodjele hektara primijenit će se model proporcionalnosti, kaže Mičević. Međutim, dodaje, ukoliko primjerice u Ličko-senjskoj županiji ostane neraspoređeni višak hektara moći će ih dobiti stočari iz drugih županija iskažu li za to pripravnost.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu